Svjetskom praizvedbom simfonijske svite “Storia bosniaca” u izvedbi Sarajevske filharmonije i hora Opere Narodnog pozorišta u Sarajevu 28. septembra bit će obilježena 120. godišnjica osnivanja Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”.
U pitanju je simfonijska svita u pet stavova za orkestar i hor kompozitora Ammara Jažića i horskog libretiste Almira Bašovića, a radi se o muzičkoj priči o historiji Bosne i Bošnjaka od srednjeg vijeka do savremenog doba i njihovoj međusobnoj povezanosti. Podijeljena je u stavove nazvane po pet rijeka koje omeđavaju i unutar sebe povezuju prostor Bosne – Sava, Una, Sana, Neretva i Drina.
Povodom ovog jubileja bit će organizirana i dokumentarna izložba autora Harisa Zaimovića, višeg arhiviste Historijskog arhiva Sarajevo, u kojem se nalazi najveći broj historijske arhivske građe od osnivanja “Preporoda”. Izložba će donijeti dio te dokumentarne građe i nazvana je “Gajret” 1903. godine, pa do savremenog trenutka.
Izložba će biti postavljena u predvorju Narodnog pozorišta u 19.30 sati, dok je praizvedba simfonijske svite zakazana za 20 sati također u Narodnom pozorištu.
O “Preporodu”
Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” u 2023. godini obilježava svoj veliki jubilej – 120. godišnjicu osnivanja ove danas temeljne i najstarije organizacije kulture Bošnjaka, odnosno bošnjačke kulturne matice.
Kao bošnjačka kulturna matica, Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” danas se bavi svim oblastima kulture Bošnjaka, uključujući i savremene kulturne prakse i kulturno naslijeđe te naučnoistraživački rad.
Direkcija Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” nalazi se u Sarajevu, dok širom Bosne i Hercegovine, u više zemalja bivše Jugoslavije, Evropi i svijetu djeluje više od 60 podružnica. Sve ove podružnice značajno učestvuju u kulturnom životu svojih sredina, odgovarajući na njihove neposredne kulturne potrebe.
Za svoj rad i djelovanje Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” dobila je više nagrada i priznanja.
Tokom svoje 120 godina duge povijesti Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” ne samo da je dijelila povijesnu sudbinu Bošnjaka kao naroda već se bošnjačka kolektivna povijesna sudbina, naročito u kulturno-identitetskom smislu, i simbolički i konkretno ostvarivala i kroz sudbinu današnje Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” počev od osnivanja društava “Gajret” i “Narodna uzdanica” i njihova kasnijeg institucionalnog puta, preko njihova ujedinjavanja i osnivanja Kulturnog društva Muslimana “Preporod” i zabrane njegova rada, odnosno preko godina formalnog prekida u njegovu djelovanju, pa sve do njegove obnove i izrastanja u ono što Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” danas jeste. Uprkos problemima i izazovima, kojih ne manjka ni u sadašnjem vremenu, kao što ih nije manjkalo ni u prošlosti, Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” ima i mora imati budućnost jer ona je nužnost, nasušna potreba prvenstveno Bošnjaka kao naroda, kuća njihove kulture i identiteta, ali i nužnost višenacionalnog i višekulturnog društva Bosne i Hercegovine, bosanskohercegovačkih kulturnih i identitetskih višestrukosti u njihovoj pojedinačnosti i međusobnim vezama i odnosima. Sve to i dalje za opće dobro, “za sreću doma i naroda”.
