Najmlađi nacionalni park u Bosni i Hercegovini smjestio se na širem području oko rijeke Drine, a svojim se prirodnim ljepotama i bogatstvom izdvaja kao posebna priča.
Autorica: Semra Hodžić
Ovaj jedinstveni kompleks je dio dinarske Starovlaško-raške visije, a kao nacionalni park ustanovljen 2017. godine, ali u praksi egzistira od početka 2019. godine i zauzima površinu od 6.315 hektara.
Kanjon rijeke Drine
“Sve su Drine ovog svijeta krive…”
Drina se smatra jednom od najljepših rijeka u Bosni i Hercegovini. Njenu plahovitu narav naročito su upoznali splavari koji su krotili njene bukove, a lijepo ih je opisao jedan od najboljih bh. pisaca Ivo Andrić u svom djelu “Na Drini ćuprija” za kojeg je dobio Nobelovu nagradu za književnost. Andrić je u tom djelu napisao i citat iznad, što se odnosi na krivudavi i neobični tok ove prelijepe rijeke.
Rijeka Drina nastaje od rijeka Pive i Tare, u Šćepan polju, te se ulijeva u rijeku Savu, a njen tok do ušća dug je 341 kilometar. Nadaleko je znana kao hladna rijeka, čiji su brzaci i slapovi ljuti, a čija su jezera mirna i pitoma. Na njoj takvoj uživati se može na više načina: na čuvenim splavovima, u raftingu, na krstarenjima rijekom u turističkim brodićima. Vole je i ribari, a ne samo da je doživljaj ribarenja na Drini nezaboravan, već je i drinska riba zaista posebnog ukusa.
Jezero Perućac
Perućačko jezero vještačko je jezero nastalo pregrađivanjem toka rijeke Drine, za potrebe hidroelektrane „Bajina Bašta“. Ima površinu oko 12,4 km², a duboko je do 60 metara i nalazi se na 290 metara nadmorske visine, a obavija planinu Taru. Jezero ima i svoj kanjonski dio, gdje ga okružuje izrazito strma obala oivičena strmim kamenim liticama i kamenim blokovima koji vertikalno poniru u vodu. Zbog strmine obale, dubina jezera na samo par metara od same obale dostiže prosječnu dubinu od 3 do 8 metara. Nećete moći ostati ravnodušni na njegovu ljepotu, a ako želite istinski uživati u njemu, to ćete i moći jer je jezero pogodno za kupanje, ali i za ribolov. U zaljevu Prohići uređen je kamp za mlade.
Biljni i životinjski svijet
Nacionalni park Drina dom je za oko 635 različitih biljnih vrsta i podvrsta, a posebno se ističe endemska vrsta, sačuvana samo u ovom dijelu Podrinja, zagonetna Pančićeva omorika. Njeno porijeklo mistično je za naučni svijet, s vječnim pitanjem kako to da se zadržala tako dugo upravo na ovom području. Bogato je i ljekovitim biljem, gljivama, šumskim plodovima, zbog čega se u njemu dobro možete opskrbiti čajevima, bobičastim voćem i slično. U kanjonu rijeke Drine žive i brojne životinje, od divokoza do surog orla. U gustim šumama oko njega živi i mrki medvjed, vukovi, lisice, srne, divlje svinje, zečevi i kune. Zbog toga je ovo područje naročito popularno i među lovcima kojima su na raspolaganju i dva lovačka doma – atraktivna Sušica i Bijele vode, jedno od najpopularnijih lovišta među funkcionerima bivše Jugoslavije koji više nije u funkciji, ali je u planu njegova rekonstrukcija.
Lovište Sušica je jedno od najatraktivnijih lovišta, i nalazi se na nadmorskoj visini od 291m do 1525m. Pogled koji se sa njega pruža na kanjon djeluje nestvarno i zbog toga upotpunjuje doživljaj lova. Ima izgrađenu lovnoturističku infrastrukturu koja uključuje staze za šetanje, čeke za osmatranje životinja i lov divljači, hranilišta i sl. U kanjonu nadomak jezera Perućac se nalazi i lovačka kuča sa ležajevima, osposobljena za boravak gostiju. A na prostoru lovišta nalaze se i brojne hranilice za divljač.
Kulturno-historijsko blago
Osim prirodnih, na prostoru nacionalnog parka nalazi se i izuzetno kulturno-historijsko bogatstvo: dvije srednjovjekovne tvrđave Đurđevac i Klotijevac sagrađen na litici iznad Drine, sa kojeg se pruža očaravajući pogled na okruženje. U njegovom okruženju su i nekropole stećaka u Zlatovu kod sela Ljeskovik, Zaelisiju, Urisićima, na Lubničkom brdu, koje nam danas služe kao potvrda da se na ovom području živjelo od davnina. Do Klotijevca se penju samo najsmjeliji, a u planu je i da se napravi planinarsko-biciklistička staza do njega i turistička osmatračnica.
Tu su još i manastir Karno, džamija u Osatu, te su vidljivi ostaci osaćanske tradicije, tj. stare kuće, primjeri kako se nekada gradilo u tom kraju. Zanimljiv je i Muzej “Rimski municipij” smješten u Skelanima kod Srebrenice, nadomak Nacionalnog parka, gdje su arheolozi pronašli kompletnu prostoriju rimske upravne zgrade-bazilike urbane površine oko 30 metara kvadratnih iz 4. stoljeća prije nove ere. U blizini je i nekadašnje poznato lječilište Guber, sa 49 ljekovitih izvora željezno-arsenske vode, sedam srednjovjekovnih i starijih tvrđava.
Ušće Crnog potoka
Najmarkantiji dio Nacionalnog parka je ušće Crnog potoka koji izvire na 1.100 mnv u Drinu, gdje maksimalna dubina kanjona iznosi 976 metara. Nakon samo 6 kilometara od izvora kroz klisurasto-kanjonasti tok do ušća potok savladava pad od preko 800 metara. Nadomak ušća nalazi se i jedinstvena kućica koja se koristi i za smještaj, te je možete iznajmiti kako biste uživali u ovom neponovljivom prirodnom okruženju.
Moguća zaštita UNESCO-a
Bosna i Hercegovina predložila je da se na UNESCO-voj listi svjetske baštine nađe Rezervat biosfere ‘Drina’, a odnosi se na prekogranični prirodni rezervat s područja dviju zemalja: Srbije i BiH. Tako bi se zajedno na listi UNESCO-a mogli naći Nacionalni park ‘Tara’, parkovi prirode ‘Mokra gora’ i ‘Zaovine’ u Srbiji, a sa područja BiH, nacionalni park ‘Drina’. Ukoliko do toga dođe moći će se formirati tzv. “Čarobni turistički prsten“, 130 kilometara duga turistička tura u kojoj bi se našle plovidba kanjonom Drine, od Perućca do Višegrada, posjeta Slapu i Mostu na Žepi, posjeta Rimskom Municipiumu u Skelanima, vožnja Šarganskom osmicom, posjeta Višegradu, Andrićgradu, Mokroj gori, Drvengradu, obilazak manastira Dobrun itd.
Manifestacije
Iako sadržaja za posjetu Nacionalnom parku Drina ima sasvim dovoljno, uvijek ga možete posjetiti i za vrijeme nekih od tradicionalnih manifestacija koje se ovdje održavaju, a koje su stekle popularnost: čuvena Drinska, ali i Pančićeva regata, kao i manifestacije Dani Srebrenice i Noć muzeja.
Ulaznice u Nacionalni park za sada se ne naplaćuju!
Zato što jedan članak nije dovoljan…
NACIONALNI PARK SUTJESKA – BISER BIH
