Naučnici su prvi put pod zemljom, blizu grada Faleriija Novija, od Rima udaljenog pedesetak kilometara, otkrili cjeloviti antički rimski grad koristeći se samo georadarom.
Pritom stručnjaci nisu morali prevrnuti nijedan kamen. Umjesto toga su naučnici s Cambridgea i sa univerziteta u belgijskom Gentu koristili radar za snimanje ispod površine zemlje, stvorivši sofisticirane trodimenzionalne prikaze nekoć izgubljenog grada te su otkrili nove aspekte rimske arhitekture i urbanog dizajna. Ovo je prvi put da je korištenjem georadara mapiran cijeli grad, prenose mediji.
Tradicionalna iskapanja otkrila su puno podataka o tomu kako su izgledali rimski gradovi, no pogled iz ptičje perspektive daje dodatnu dimenziju spoznajama o rimskome urbanom planiranju.
Falerii Novi pod zemljom je 13 stoljeća. Površine je otprilike četvrtine četvornog kilometra, a pretpostavlja se da je grad osnovan 241 godine pr.n.e i da je bio nastanjen do otprilike 700. godine. Georadarom je utvrđeno da je grad imao nekoliko hramova i zgrada javne uprave te kazalište i javnu kupaonicu.
Puno manji od susjednog Rima, Falerii Novi “bio je planski puno razrađeniji od onoga što biste obično očekivali od manjih gradova”.
Mapiranje georadarom otkrilo je i složen sistem cjevovoda, ne previše drugačiji od modernoga. Vidi se da je sistem vodoopskrbe bio položen na samome početku razvoja grada. To nam puno govori o tomu na koji je način konceptualiziran plan grada. Ovakvi pronalasci su ključni za proučavanje Rimskoga Carstva, jer je to bio način na koji je funkcionirao Rim. Do sada je rijetko koji grad osim Pompeja otkriven kao cjelina. Tehnika georadarom može iskoristiti i za istraživanje većih gradova poput Mileta u Turskoj, Nikopola u Grčkoj ili Cirene u Libiji.
