Negativne posljedice lockdowna na zdravlje i raspoloženje

    Negativne posljedice lockdowna na zdravlje i raspoloženje

    Istraživači s Medicinskog fakulteta iz Splita utvrdili su negativne učinke lockdowna na životna ponašanja i promjene raspoloženja, pa su pozivali zdravstvene vlasti da promoviraju zdrave načine života kako bi dugoročno smanjili negativne posljedice.

    Ilustracija: Pixabay

    Tokom deset proljetnih dana prošlogodišnjeg zatvaranja zbog COVIDA-19 u Hrvatskoj, skupina medicinskih naučnika iz Splita provela je istraživanje na 3027 ispitanika iz opće populacije, koji su popunili internetske upitnike o životnim navikama i promjenama raspoloženja prije i tokom locdowna. Rezultati su upravo objavljeni u novom broju časopisa Croatian Medical Journal.

    Sudionici, među kojima je 70 posto žena, kazali su da su se češće osjećali uplašeni, obeshrabreni i tužni. Ukupno se 30 posto ispitanika udebljalo, od kojih je to češće kod žena, kaže se.

    Također, žene su pušile povećani broj cigareta i prijavile nižu učestalost i trajanje tjelesnih vježbi.

    Iako su rezultati pokazali smanjeni udio onih koji povremeno piju, povećao se udio onih koji piju manje od sedam pića sedmično ili više, kaže se u istraživanju, prenosi Hina.

    Napominje se da je iz ranije literature bilo poznato da dugotrajno sjedenje u kući može dovesti do pretjerane tjelesne neaktivnosti, koja je okarakterizirana kao glavni čimbenik rizika za kardiovaskularnu i smrtnost od svih uzroka, a povezana je i s pogoršanjem raspoloženja i mentalnog zdravlja.

    Ukupno 96 posto ispitanika izvijestilo je da poštuje većinu ili sva propisana ograničenja, pri čemu su žene i razina visokog obrazovanja povezani s višim poštivanjem ograničenja, kažu autori članka Zoran Đogaš, Linda Lušić Kalcina, Ivana Pavlinac Dodig, Sijana Demirović, Katarina Madirazza, Maja Valić i Renata Pecotić.

    Dodaju da su sudionici koji su preživjeli zagrebački zemljotres razvili simptome PTSP-a, anksioznosti i depresije, što bi moglo objasniti porast učestalosti anksioznosti među ispitanicima u glavnom gradu, koji su doživjeli potres tokom pandemije COVID-19.

    Zdravstveni bi radnici trebali naglasiti korisne uloge svakodnevnog vježbanja, poput promicanja antioksidativnih i protuupalnih procesa, ublažavanja stresa i jačanja aktivnosti obrane imunološkog sustava, zaključuje se.