Nakon što je više od deset godina radio na odgovornim pozicijama za L’Oréal Paris, Nermin Muzur je preuzeo rukovodeću poziciju u turizmu dajući najbolje od sebe Sarajevu i svojoj državi
Razgovarala: Elma Zećo
Fotografije: Irfan Redžović, Furaj.ba
Navikli na starinske koncepte poimanja razvoja privrede, upravu je Nermin Muzur, direktor Turističke zajednice Kantona Sarajevo, kada kaže da veliki broj građana zbog toga još uvijek s nevjericom prihvata da turizam u BiH može biti ozbiljna ekonomska grana.
“Turizam, koji je uvijek bio potencijal, danas je već trebao biti naša realnost iz koje crpimo velike prihode. Najbolji pokazatelj da se radi o najbrže rastućoj grani ogleda se u podatku da je u Kantonu Sarajevo od preko 10.000 novozaposlenih njih preko 60% uposleno u turizmu i ugostiteljstvu”, pojašnjava direktor Muzur, koji zajedno sa svojim malim timom djelatnika intenzivno radi na promociji kulturno-historijskih znamenitosti ovog područja bilježeći već značajne rezultate za manje od godinu dana rada novoosnovane Turističke zajednice KS.
Posjećujući svjetske sajmove, kakve ste obično reakcije zapazili?
– Turistička zajednica KS u svoje je prioritetne stavke uvrstila promociju Kantona Sarajevo, odnosno, mi promovišemo BiH, a kroz BiH Sarajevo kao glavni grad i turističku destinaciju. Odlučili smo promociju podići na veći nivo, a akcenat smo stavili na razvoj saradnje između javnog i privatnog sektora. Tako smo bili na sajmu u Rijadu, Dubaiju, na Tajvanu, te u Londonu, dok ovog mjeseca slijedi Izmir, odakle u BiH dolazi veliki broj turista. Zbog toga je važno tamo još bolje predstaviti Kanton Sarajevo kako bi privukli još veći broj turista. Tajvan smo posjetili zbog toga što smo azijsko tržište prepoznali kao najveći potencijal u narednom periodu. Izuzetno smo zadovoljni odzivom i zainteresovanošću za BiH, te koliko je dobro poznaju tamošnji ljudi, koji su već dolazili. Pokušat ćemo sve turističke zajednice iz BiH objediniti na jednom promotivnom štandu, jer je interesovanje u porastu, što zahtijeva intenzivniju promociju kako bi potencijale mogli kapitalizirati.
Kome je Sarajevo, uključujući sarajevsku regiju, najzanimljivije?
– Turistička zajednica KS duže od šest mjeseci vodi svoju bazu podataka na osnovu kojih elektronski prati prijavu gostiju u gradu. Prema tim podacima i podacima Zavoda za statistiku KS, može se reći da od evropskih zemalja najveći broj turista dolazi iz Republike Turske, dok među zemljama koje nisu u Evropi prednjače Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati. Potom dolaze zemlje regiona, gdje se izdvaja Hrvatska. Ukupan broj turista u Sarajevu u stalnom je porastu. U tri mjeseca ljetne sezone imali smo porast u odnosu na prethodnu godinu za 26%. Taj trend se nastavio i u mjesecima poslije ljetne sezone bilježeći porast od 13 do 15%, što je u kontekstu svjetskog trenda veoma dobar prosjek.
– U jeku ljetne sezone Turistička zajednica KS napravila je pilot projekat anketirajući preko 1000 turista iz svih krajeva svijeta u Sarajevu. Motivi dolaska u Sarajevo kod 74% turista bili su odmor i opuštanje, dok je 58% navelo upoznavanje kulture i kulturnih znamenitosti. Njih 90% bili su zadovoljni boravkom u Sarajevu i spremni su ga preporučiti prijateljima kao potencijalnu destinaciju koju trebaju da obiđu. Stvari s kojima nisu bili zadovoljni odnose se, naprimjer, na putnu infrastrukturu i gužvu u saobraćaju. Zanimljiv je i način na koji su saznali za Sarajevo: preko 60% putem interneta, potom slijede preporuke prijatelja i rodbine, a njih 10, 11% stiglo je posredstvom agencija iz BiH ili matičnih zemalja. Nastavit ćemo s anketama kako bismo dobili što bolju sliku o turistima, koji također smatraju da je više nego isplativo doći ovdje.
Da li je ekonomski opravdano organizovati pompeznu proslavu Nove godine?
– Dva su argumenta zašto to treba raditi. S prošlogodišnjom Novom godinom poslali smo u svijet sliku da je Sarajevo metropola spremna da napravi manifestaciju na otvorenom za sto hiljada ljudi bez ijednog incidenta; da se manifestacija organizuje na svjetskom nivou i da po njenom završetku u roku od dva sata grad ponovo bude čist i prohodan. Na taj način podižemo svijest o Sarajevu kao turističkoj destinaciji i turističkom brendu. Ako želimo da pričamo o turizmu i o povećanju broja turista, na tom polju moramo istrajavati. Pokazatelji stopostotne opravdanosti organizacije ovakvih događaja ogledaju se u jednostavnim parametrima: broju ljudi koji dođu u Sarajevo, broju noćenja, prihodima od boravišne takse, PDV-u i potrošenom novcu za vrijeme boravka. Cilj je bio prošlu vrhunsku Novu godinu, ako je moguće, nadograditi. Turistička zajednica osmislila je bogat trodnevni novogodišnji program koji poklanja Sarajlijama i gostima grada. Pored centralnog događaja – koncerta Zdravka Čolića, te koncerta Crvene jabuke, između ostalog, dan prije Nove godine pred Vječnom vatrom Sarajevska filharmonija priredit će koncert dobrodošlice za goste i stanovnike Sarajeva. Novcem, koji će se potrošiti u toku svečanih dana, investicija će višestruko biti učinjena isplativom.
“BiH je jedna od rijetkih zemalja, a Sarajevo jedan od rijetkih gradova, koji imaju potencijale u svim sferama turizma. Pored kulturno-historijskih i prirodnih bogatstava, imamo odličnu gastro ponudu i idealne preduslove za razvoj planinskog, zimskog turizma, koji se već budi na Bjelašnici, ali i vjerskog. Tu su i kvalitetne pretpostavke za razvoj zdravstvenog turizma, uzmemo li u obzir da se još iz vremena Ilira i Rimljana Ilidža ubrajala u poznata lječilišta, te da u brojnim drugim oblastima medicine, poput popularne estetske hirurgije, također imamo izuzetne stručnjake. Naravno, za takvo nešto mora se napraviti primamljiva ponuda koja će se adekvatno promovisati na svim turističkim sajmovima. Svakako, stiču se uslovi i za kongresni turizam, jer su u posljednje vrijeme samo na području Kantona Sarajevo napravljena dva, tri hotela s velikim kongresnim salama, a nemoguće je također zamisliti posjetu glavnom gradu bez odlaska do njegovog Tunela spasa, koji je dio ratne rute i ratnog turizma. Svaku ovu granu treba zasebno pripremiti i razvijati.”
Postoje li mjesta na kojima ste se Vi najljepše osjećali kao turista?
– Preko deset godina sam radio u privatnom sektoru i u skladu s prirodom posla stalno putovao obilazeći brojne zemlje. Za Pariz me vežu poslovni razlozi, Konju duhovni, a Madrid sportski. Međutim, drago mi je da sam i BiH upoznao do posljednjeg detalja. Posjetio sam sve i male i velike gradove.
Pamtite li s putovanja događaje vrijedne prepričavanja?
– Ima jedan koji se desio nedavno. Ne tiče se mene lično, ali tiče mene kao građanina Sarajeva, koji voli svoju domovinu. Prilikom čekiranja pasoša na aerodromu u Londonu, nakon što je policajka pogledala moj pasoš izdvojila je deset minuta da mi kaže da ima najbolje mišljenje o BiH, posebno o Sarajevu, gdje je njena kćerka bila prošle godine. Izgubila je torbu, dokumente, sve što je imala, ali samo nakon nekih pola sata ili sat vremena po prijavi pozvali su je ljudi s autobuske stanice, pronašli je u gradu i donijeli sve stvari nazad. Rekla mi je da se to u Britaniji ne bi moglo desiti.
Na kraju, šta će biti, prema Vašem mišljenju, highlight u bh. prijestolnici 2018.?
– Nadamo se da će Sarajevska žičara biti gotova u aprilu i da će vratiti duh Sarajeva na modernizovan način. To će biti atrakcija turistima i osvježenje za stanovnike Sarajeva. Bit će i drugih manjih, ali kvalitetnih projekata vidljivih u oblasti uređenja grada kao turističke destinacije. Veliki bum u narednoj godini može biti i zimska sezona u Sarajevu, koju Turistička zajednica KS u punom kapacitetu tek nakon ove godine može promovisati.
