Jedan od najstarijih teatarskih festivala istočne i jugoistočne Evrope – MESS, neprocjenjiv dio bosanskohercegovačkog kulturnog identiteta i festival uz kojeg su odrastale brojne generacije, ove godine obilježava veliki jubilej – 60 godina postojanja. Tim povodom razgovarali smo sa direktorom ovog Internacionalnog teatarskog festivala Nihadom Kreševljakovićem.
Razgovarala: Semra Hodžić
Kada pogledate unazad, pa do danas, šta je MESS donio kulturno-umjetničkoj sceni u BiH i koliko je značajan?
MESS bi se, ako sagledamo ovih 60 godina koliko je prošlo, mogao smatrati stvarnim kulturnim fenomenom. U različitim periodima naše historije uspio je istovremeno očuvati kontinuitet ideje, a istovremeno biti u duhu vremena. Na tu sposobnost ovog Festivala da bude poseban utjecalo je puno stvari, a između ostalog i to da je uvijek bio inovativan, provokativan, otvoren… Prošao je kroz različite faze, i kroz teška vremena ali je uvijek opstajao i bio poseban. Na kraju MESS kao jedan od najstarijih teatarskih festivala u ovom dijelu Evrope, postao je sastavnim dijelom našeg kulturno-umjetničkog nasljeđa. Činjenica da pored onih koji ga vole, Festival MESS uvijek ima i svoje neprijatelje je možda najbolji pokazatelj da MESS nije samo teatarski festival već jedna ideja o društvu u kakvom nažalost trenutno ne živimo. Otuda i naslov ovogodišnje teme „Nostalgija za budućnošću“.
MESS se ove godine održava u sasvim novom formatu i trajat će cijelu godinu. Šta nam donosi ovogodišnji festival?
Mi ćemo nastojati u narednih 365 dana da predstavimo sve one programe koje smo najavili na Dan teatra u martu kada smo se još uvijek nadali da će festival u uobičajenom formatu biti moguć. Kada smo shvatili da se to neće desiti, pronašli smo dosta originalan način i umjesto da otkažemo festival, odlučili smo se da se održava cijelu godinu od septembra 2020. do oktobra 2021. U tom periodu, u ovisnosti od situacije nastojat ćemo da svaki mjesec odigramo jednu od onih predstava koje smo već najavili. S početka će to biti manje predstave, a kako se situacija bude smirivala dolazit će one organizaciono kompleksnije. Inače, žao mi je da publika nije mogla vidjeti program u komadu jer smo se zaista bili potrudili da ovaj 60. festival bude poseban događaj.
Na svečanom programu povodom 60. godišnjice MESS-a bit će predstavljena monografija te izložba posvećena festivalu. Šta objedinjuje monografija i šta će publika imati priliku vidjeti na izložbi?
Ovi programi bit će organizirani do kraja ove godine, i upravo monografija i izložba o 60. godina Festivala MESS će biti to svjedočanstvo o onome šta ovaj Festival znači i šta je značio u ovih 60. godina. I dok su do sada štampane dvije MESS-ove monografije u povodu 10 i 20 godina, na ovoj izložbi, prvi put publika će kroz postere, arhivu i različite dokumente imati priliku na jednom mjestu sagledati cjelokupnu historiju festivala… Taj historijat je zaista fascinanatan, čak i nama koji radimo u MESS-u s obzirom da niko od nas koji je zaposlen nije stariji od festivala, niti je iko rođen prije nego je Festival osnovan.
Predstava koja je otvorila festival nastala je u BiH. Koliko je aktivna domaća teatarska produkcija i koje će još predstave iz BiH biti odigrane na ovogodišnjem festivalu?
Predstava „Nije to to“ Tomija Janežića nastale je praktično u periodu pandemije i sa sigurnošću mogu reći da je ona jedno važno svjedočanstvo o kvalitetu naših pozorišnih institucija i pozorišnih umjetnika i umjetnica u teškim situacijama. O tome pored MESS-a svjedoči rad i drugih teatarskih institucija u ovom periodu, kao i pojedinaca. Nama u MESS-u je uvijek bila važna domaća produkcija, a situacija sa epidemijom bila je razlog da pokrenemo i program PLATFORMA MESS 60 s ciljem dodatne podrške domaćoj produkciji. Te predstave koje su prošle kroz naš javni poziv, također će biti dijelom programa Festivala MESS 60. Uskoro će publika imati priliku gledati i našu koprodukciju sa Pozorištem mladih, a suradnju ćemo ostvariti i sa Kamernim teatrom i Narodnim pozorištem iz Sarajeva. Ipak, ono što je bila osnovna ideja Platforme MESS 60 bilo je izraziti podršku našim kolegama i kolegicama koji nisu u stalnom angažmanu, te pružiti mogućnost da se nastave baviti svojim poslom u ovom teškom vremenu. Zbog toga smo u svim ovim suradnjama insistirali na angažmanu umjetnika i umjetnica koji nisu u stalnom radnom odnosu i koji su se zbog ove situacije našli u vrlo nezavidnoj poziciji.
Svake godine plakati MESS-a i njegovi slogani izazivali su posebnu pažnju. Šta govori ovogodišnji?
Ovogodišnji moto festivala je NOSTALGIJA ZA BUDUĆNOŠĆU i taj moto koji smo izabrali prije nego smo se suočili sa pandemijom… Sa početkom pandemije ta i takva nostalgija činila se još smislenijom. “Nostalgija za budućnošću”, u vremenu i prostoru, umornom i pasivnom od brojnih briga i razočaranja, izraz je suštinske ljudske čežnje za nekim novim početkom! U ovoj našoj nostalgiji se ne ne lamentira nad prošlošću već se razvija svijest o boljoj budućnosti, i to ne samo nas već cijelog svijeta! Kada govorimo o toj nostalgiji, ona nije ništa drugo nego jasan stav da nismo zadovoljni stanjem u kome se nalazimo, niti na Planeti, niti kod nas u Bosni. Zbog toga se nadamo, vjerujemo i radimo na tome da se to promjeni! Od svih užasa koji nam prijete najužasnije bi bilo prihvatiti ideju da se ovakvo stanje ne može promjeniti.
Kako vidite budućnost MESS-a?
Vidite, da živimo u nekom normalnom prostoru i u nekoj normalnoj zemlji odgovor bi bio da vidim Festival kako se nastavlja razvijati, kako se širi, kako imamo mogućnost dovesti veći broj velikih pozorišnih imena… S obzirom da živimo ovdje, mi se kontinuirano, skoro 20 godina iz godine u godinu borimo da ljudima, od kojih dobrim dijelom ovisi postojanje MESS-a, objasnimo zašto je ovo važna kulturna institucija i za Sarajevo i za Bosnu. Zašto je važno da postoji. To objašnjavamo onim istim ljudima koji su pustili da nam se npr. Zemaljski muzej nađe u situaciji u kojoj se našao bez obzira što se radi o najznačajnijoj kulturnoj ustanovi u zemlji. To vam je kao da morate objašnjavati da je za čovjeka dobro da diše, da udiše zrak… MESS kao institucija koja afirmira internacionalizam pod konstantnom je prijetnjom onih koji se zalažu za etničke podjele i koji bi rađe vidjeli Bosnu kao provinciju nego li kao kao teatarski centar Evrope. Stoga, budućnost MESS-aa ne ovisi samo o logici, već i o drugim faktorima… Mi samo znamo da ćemo mi sve učiniti u našoj moći da MESS ostane ovo što jeste i da bude još važniji nego je sada. Mi živimo s tom našom nostalgijom za budućnošću.
MESS je 1960. godine osnovan na inicijativu Jurislava Korenića, jednog od najistaknutijih teatarskih reditelja sa ovih prostora 20. stoljeća, pod imenom Festival malih i eksperimentalnih scena Jugoslavije (otud skraćenica MESS).
