Prije 26 godina Iztok Grmek postao je diplomata. U ime svoje zemlje boravio je u različitim diplomatskim misijama u Mađarskoj, Bugarskoj, Ukrajini, Moldaviji, Švicarskoj, Belgiji, dok je prije skoro četiri godine postao ambasador Slovenije u BiH
Razgovarala: Elma Zećo
Foto: Irfan Redžović
Ambasada Republike Slovenije smještena je u modernom zdanju u centralnoj zoni Sarajeva. Ispred su parkirani bicikli, što ukazuje na ekološki osviještene Evropljane, no, i dok sjedite u svijetloj, prozračnoj čekaonici na mekanoj sofi wellness zelene boje ne možete se oteti dojmu da je priroda izuzetno važan segment slovenskog društva. Takav dojam još više će biti učvršćen kada vam ambasador Iztok Grmek saopći da više od 50% Slovenaca planinari, dakle više od milion stanovnika! I sam ambasador je veoma srdačan čovjek, komunikativan, susretljiv i obazriv u svojim obraćanjima.
PRIJATELJSKE ZEMLJE
S kakvim ambicijama ste započeli svoj posao u BiH?
– Sloveniju i BiH veže dobra historijska i tradicionalna povezanost, a moja namjera bila je promovisati kvalitetne bilateralne saradnje na svim nivoima uključujući političku, ekonomsku i saradnju na području kulture. Posebno bih istakao vezu koju predstavljaju ljudi iz BiH koji žive u Sloveniji, te ljudi iz Republike Slovenije koji žive u BiH. Naravno, posao diplomate, osim promocije bilateralne saradnje, obuhvata i rješavanje problema koji opterećuju odnose između dvije države. Zato mi je bilo naročito drago da je prilikom prošlogodišnje oktobarske posjete Karla Erjavca, ministra za inostrane poslove Republike Slovenije, i posjete dr. Miroslava Cerara, predsjednika Vlade Republike Slovenije, u aprilu tekuće godine, bilo konstatovano da između naših zemalja nema većih otvorenih pitanja.
Postoji li nešto što biste izdvojili kao poseban trenutak u svom mandatu?
– Od suštinskih stvari kao trajna uspomena zasigurno će ostati pomoć Republike Slovenije koju je pružila BiH u periodu katastrofalnih poplava 2014. godine. Tada smo mi iz Ambasade Republike Slovenije sudjelovali u logistici akcije pomoći koja je pristizala od strane velikog broja subjekata iz Republike Slovenije: od vojske i policije kada su odmah u pomoć bili poslani helikopteri, pa do pomoći Civilne zaštite Republike Slovenije s čamcima i jedinicama. Republika Slovenija je zajedno s Francuskom u okvirima EU poslije poplava organizovala i donatorsku konferenciju.
Lijepa uspomena bit će i otvorenje novih prostorija Ambasade Slovenije u BiH, u Maglajskoj 4 u Sarajevu. Svečani čin upriličen je 10. oktobra 2016. godine. Bio je to projekat i investicija Republike Slovenije zajedno s firmom iz BiH koja je izgradila objekat u skladu sa svim potrebama ambasade za njen uspješan rad.
Do sada ste obnašali u ime svoje zemlje važne funkcije prvenstveno vezane za ekonomiju, što je, između ostalog, Vaš fah. Postoji li recept koji bi pospješio razvoj ekonomije u regionu?
– Sve od 1991. godine, od kada radim u slovenskoj diplomatiji, nekako mi je područje ekonomske diplomatije bilo najbliže i najdraže. O našoj zajedničkoj regiji jugoistočne Evrope rekao bih da je glavni problem činjenica da globalno gubimo na konkurentnosti i prepoznatljivosti. Stabilnost i ekonomska privlačnost ovog prostora u suštini predstavljaju jednostavan recept za bolji prosperitet cijele regije. Termin Balkan umjesto da asocira na divne zemlje s mnogo resursa kao i na talentovane, obrazovane ljude, prečesto sa sobom nosi konotacije nestabilnosti, komplikovanosti i nekonkurentnosti.
Šta bi, prema Vašem mišljenju, BiH mogla u tom smislu iskoristiti?
– BiH ima odličnu geostratešku lokaciju između Mediterana i puta prema srednjoj i istočnoj Evropi. A za svaku zemlju su ključni njeni ljudski potencijali. U BiH ima toliko nadarenih i veoma educiranih ljudi, i to treba iskoristiti. Mislim i na one Bosance i Hercegovce koji svoje potencijale sada koriste u dijaspori.
A šta biste savjetovali mladim ljudima?
– Mladim ljudima bih savjetovao da budu ponosni na svoju lijepu zemlju BiH i da vjeruju u svoje sposobnosti i znanja. Od posebnog značaja je edukacija koja se može steći kako u BiH tako i u Evropskoj uniji.
SLOVENSKI STIL ŽIVLJENJA U BiH
Recite nam kako Vi lično doživljavate BiH?
– Moj doživljaj BiH predstavlja proces koji traje godinama. Upoznavanje smo započeli davno, još u vremenu zajedničke države. Zato je ona važan dio mog života bila i u doba Jugoslavije, ali i kasnije, za vrijeme ratne tragedije, pa sve do 2013. godine kada sam na četiri godine dobio mogućnost da živim u divnom Sarajevu.
Postoje li destinacije koje volite posjećivati?
– Moja porodica živi, mogu reći, pravi slovenski način života u BiH. Maksimalno koristimo naše slobodno vrijeme. Naročito zimi koristimo sve mogućnosti koje pružaju tri olimpijske planine kod Sarajeva, a ljeti uživamo u svim ljepotama BiH – od Neuma, Mostara pa do Banje Luke, Bihaća i drugih divnih lokacija širom zemlje.
Možete li nam dočarati Vaš život u Sarajevu?
– Mnogo volim nekoliko gradova, no istaknuo bih dva: Ljubljanu u kojoj živim od svoje prve godine, te Sarajevo. U njima se život odvija na sličan način. Za vrijeme našeg boravka ovdje trudimo se upoznati i doživjeti prednosti ovog grada kao i zemlje. Preko vikenda, naprimjer, posjećujemo okolinu Sarajeva, ali za nas je također jedno Kreševo veoma lijepo mjesto, potom Fojnica, a neizostavna je, naravno, i Kraljeva Sutjeska. Mi, Slovenci, volimo snijeg, volimo more. Kada dođu hladni dani, moja cijela porodica praktikuje klasične zimske sportove, posebno skijanje i klizanje. Proljeće bi nas obično vodilo u drugom smjeru – prema jugu do Hercegovine i južne Dalmacije.
Ako biste Sarajevo trebali opisati s tri riječi, šta biste rekli?
– Glavni, dinamičan i raznolik. I historijski i tradicionalno glavni je i najveći grad u BiH. Nudi mnoštvo aktivnosti na polju kulture, sporta, diplomatije – zbog prisustva velike Međunarodne zajednice. Slovenci vole Sarajevo zbog mješavine kultura, religija, arhitekture i šarolikog načina življenja.
Sezona je ljetnih putovanja. Gdje se Vi volite otisnuti na odmor?
– Za četiri godine života u BiH odmor smo provodili na planinama oko Sarajeva, u Hercegovini i Dalmaciji, ali i u našoj Sloveniji.
Kultura čije zemlje Vas je posebno dojmila na Vašim putovanjima po svijetu?
– Za mene je kultura BiH nešto posebno. Rodio sam se u zemlji koja je bila naša zajednička. Kultura i raznolikost BiH uvijek je ostavljala snažan dojam na građane Slovenije. Zbog toga mnogo Slovenaca tako rado dolazi da posjeti BiH.
Na kraju, koju zemlju priželjkujete za Vašu sljedeću diplomatsku destinaciju?
– Trudimo se da u jednoj zemlji ne ostanemo predugo i da inostrane angažmane po njihovom završetku uvijek kombinujemo s našom Slovenijom. Stoga će sljedeća diplomatska destinacija sa zadovoljstvom biti upravo Ljubljana.
