Varoška džamija i Vanekov mlin novi nacionalni spomenici u BiH

    Varoška džamija i Vanekov mlin novi nacionalni spomenici u BiH

    Varoška džamija u Travniku i Vanekov mlin u Bijeljini proglašeni su nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine.

    Varoška džamija u Travniku; Foto: Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH

    Odlučeno je to na 43. sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH koja je održana 25. januara 2021. godine u Sarajevu. Predsjedavajući Komisije Radoje Vidović i članovi Goran Milojević i prof. dr. Amir Pašić donijeli su odluke o proglašenju sljedećih dobara nacionalnim spomenikom BiH:

    Graditeljska cjelina – Varoška džamija u Travniku
    Mjesto i ostaci graditeljske cjeline – Vanekov mlin u Bijeljini.

    Članovi Komisije usvojili su izmjene i dopune ranije donesenih odluka za sljedeće nacionalne spomenike:
    Graditeljska cjelina – Hadžimuratovića Daire (Velike Daire) u Sarajevu;
    Građevina – Katedrala (Katedrala-Crkva Srca Isusova) u Sarajevu;
    Građevina – Kuća Damić u Radićevoj ulici broj 10 u Sarajevu;
    Historijsko područje – Mramorje u zaseoku Raonići, Kaoštice, općina Višegrad;
    Građevina – Banka na Obali (bivši Objekat Filijale austrougarske banke) u Sarajevu;
    Grobljanska cjelina Alifakovac u Sarajevu;
    Pokretno dobro – Sarajevska Hagada.

    Izmjene i dopune navedenih odluka odnose se na kategorizaciju i redefiniranje mjera zaštite u skladu sa trenutnim stanjem ovih dobara.

    Varoška džamija u centru starog dijela Travnika poznata je po tome da je jedina džamija u Travniku izgrađena u neomaurskom stilu. Prema historijskim podacima, druga je to po redu sagrađena džamija u Travniku (druga polovina 16. stoljeća), odmah nakon Gradske džamije unutar zidina tvrđave. Nakon velikog požara 1903. godine u kojem je izgorjela cijela mahala Varoš, ova džamija koja je do tada bila drvena, ponovno je izgrađena. Njenu obnovu platila je 1906. godine Travničanka Ziba-hanuma Kopčić, pa je ona sagrađena od kamena. U drugoj polovini 20. stoljeća pretvorena je u muzej, te je kasnije služila za potrebe mektebske nastave.

    Medžlis Islamske zajednice Travnik u saradnji sa Zavičajnim muzejom pokrenuo je i uporedo s obnovom džamije preventivna arheološka istraživanja. Pored santrača, nišana i samih mezara na ovom lokalitetu pronađena je velika količina pokretnog arheološkog materijala koji potječe iz gotovo svih perioda prošlosti. Posebno su zanimljivi nalazi litičkog materijala, dijelovi narukvice izrađene od staklene paste koja datira u period između 1. i 2. stoljeća nove ere, fragmenti srednjovjekovnih posuda, ali i nalazi keramičkog posuđa i lula iz osmanskog perioda. Svi artefakti poklonjeni su Zavičajnom muzeju.

    Vanekov mlin u Bijeljini; Foto: Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH

    Vanekov mlin u Bijeljini predstavlja značajan resurs industrijskog nasljeđa, kojim je izvršen veliki doprinos industrijalizaciji grada i iniciran razvoj prehrambene industrije i privrede nakon austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine. Gradnji mlina prethodila je izgradnja kolonije Franc Jozefsfedl, današnje Novo Selo, koji je naseljavala napredna skupina stavnovnika njemačkog porijekla- Podunavske Švabe ili ”Donauschwäbische”. Za vrlo kratko vrijeme stvorena je kulturološki i proizvodno- zanatski napredna zajednica, koja svoj utjecaj širi i na grad Bijeljinu. Kao rezultat tog razvoja u gradu Bijeljini, Franc Vanek, stanovnik Franc Jozefsfelda, izgradio je impozantnu građevinu mlina na parni pogon 1888. godine, dograđenog 1926. godine, i time pokrenuo revoluciju mlinske prehrambene industrije.

    Vanekov mlin bio je, za lokalno stanovništvo, po mnogo čemu poseban. Pored veličine i načina rada bio je i najbrži mlin u tom delu Semberije. Zbog toga su mu dali nadimak „aždaja“. Mnogi seljaci iz okolnih mesta dolazili su da se uvere u rad mlina bez vodenice.

    Usljed nekorištenja objekta i oštećenja koja nisu na vrijeme sanirana došlo je do propadanja objekta i potpunog kolapsa dijelova konstrukcije objekata, te su nepovratno izgubljene neke njegove materijalne komponente – toranj, visoki dimnjak, dijelovi objekata Vanekovog mlina i kompletno pokretno nasljeđe postrojenje na parni pogon. Značaj arhitekture Vanekovog mlina očuvan je u cjelovitosti fasadnog platna uličnog fronta kompleksa, sastavljenog od ulične fasade Vanekovog mlina i upravnog objekta u nastavku. Arhitektura kompleksa je utilitarna, funkcionalistička, proistekla iz njegove namjene. Ulična fasada Vanekovog mlina, a naročito upravne zgrade su bogatije dekoracije u duhu sa vremenom u kome su građene, sa jednostavnom primjenom elemenata historicizma, neoromantizma i neobaroka. Ovaj način gradnje, kojim se prema ulici prikazuje najraskošniji dio objekta, a unutar parcele redaju sadržaji odgovara urbanističkom konceptu ušorene parcele, kao dijela nasljeđa urbanizma i arhitekture Podunavskih Švaba ili ”Donauschwäbische”. Komponenta industrijskog nasljeđa, očuvana je kroz simbolizam duha mjesta, očuvanost dijelova kompleksa i njegovog značaja u kompletnoj historijskoj slici grada. Autentičnost je izražena kroz očuvane ostatke kompleksa, a integritet kompleksa sadžan u simbiozi materijalnih ostataka i simboličkog značaja industrijskog nasljeđa.