Nutricionistica Amela Ivković O’Reilly – Snaga hrane je moja strast

Nutricionistica Amela Ivković O’Reilly – Snaga hrane je moja strast

Amela Ivković O’Reilly je članica Udruženja nutricionista Irske, Udruženja nutricionista Velike Britanije, te Kraljevskog medicinskog udruženja Velike Britanije. Za Furaj.ba iznosi viđenja zdravijeg načina ishrane.

Piše: Elma Zećo

Čovjekov organizam podsjeća na zapanjujuću tvornicu u kojoj se u svakoj sekundi odvijaju milijarde različitih biohemijskih, međusobno ovisnih procesa, govori nutricionistica Amela Ivković O’Reilly, no naš zadatak nije da o njima razmišljamo niti njima svjesno upravljamo, nego da u čudesnu tvornicu dostavimo potreban građevinski materijal.

“Samo prava, izvorna i prirodna hrana sadrži sav taj materijal – proteine, masnoće, vitamine, minerale, antioksidante, fitohemikalije, probiotičke bakterije i druge tvari neophodne za razne funkcije u tijelu”, kaže naša sagovornica.

Put ka vlastitom tijelu

Amela se školovala u Sarajevu, Grazu, Dublinu i Londonu. Mnogo godina provela je u ispitivanju važnosti hrane koju jedemo spoznavajući, između ostalog, korelaciju između određene hrane i bolesti kojima smo okruženi.

“Studirala sam i eksperimentisala s vlastitom ishranom, te počela da pronalazim svoj put. Nakon proučavanja ishrane, imala sam priliku da kroz različite kulinarske škole u različitim zemljama širom svijeta završim kurseve kuhanja, saznavajući ono što nisam naučila na fakultetu. Učila sam o okusima, kulturnoj tradiciji i temeljima zdravlja različitih zemalja. Moj striktan stav prema hrani, kao o nečemu čime treba manipulisati i upravljati, počeo je da se omekšava, pošto sam bila izložena svijetu zadovoljstva i radosti kuhanja. Tokom godina, dok sam radila na različitim klinikama i s različitim klijentima, shvatila sam da postoji još jedan faktor koji nisam u potpunosti uzela u obzir – osoba. Kada sada pričam o hrani, čvrsto je smjestim u središte slike. Ne radi se o vođenju kroz labirint hranljive ishrane i prijedlozima za kuhanje. Riječ je o otkrivanju gdje je osoba sa svojom svakodnevnom ishranom i navikama u ishrani, a put ka vlastitom tijelu i konceptu ishrane za nju treba da označava put na kojem će se osjećati dobro.”

Mi smo ono što jedemo

Iako je hrana postala više nego dostupna, naša tijela se još uvijek odnose prema njoj kao da smo u svijetu teškog preživljavanja, dok urođena žudnja za slatkišima i mastima, njihova opća dostupnost, stiče se dojam, vodi ljude na put tjelesnog uništenja.

“Hrana je puna složenih, biološki aktivnih molekula koje imaju ogroman uticaj na naše zdravlje. Mi smo ono što jedemo – hrana koju jedemo definiše život koji vodimo. No, bez obzira na to koliko su nam naučna istraživanja dostupna, mi ćemo još neko vrijeme imati isključivo uživanje na umu. S druge strane, hraniti se za zdravlje i zadovoljstvo u isto vrijeme nekim osobama čini se nedokučivim. Uspostavljanje ravnoteže može biti teško, preplavljeno komplikacijama, ali i zbunjujuće zbog marketinških poruka proizvođača hrane”, govori Amela, čiji je put ka zdravoj ishrani također počeo postepeno. Promjene je uvodila preko deset godina, a sada živi, uglavnom, na hrani bez glutena, mlijeka i rafiniranog šećera.

“Htjela sam da budem slobodna da jedem sve što želim i nisam željela da se osjećam kao da sam na dijeti, ali sam također znala da moram napraviti promjene. Kako je moje znanje o ljekovitoj moći hrane raslo, u isto vrijeme raslo je i moje samopouzdanje i zdravlje. Počela sam da stvaram omiljenu komfornu hranu, zamijenivši neke od sastojaka sa zdravijim alternativama. Proces sazrijevanja potrajao je neko vrijeme i sada mogu slobodno reći da volim hranu i da uživam u njoj više nego ikada – osjećam se zadovoljno i sretno, a moje zdravlje, moj probavni sistem, koža, hormoni i raspoloženje su divno balansirani.”

Svi ljudi su jedinstveni, naglašava Amela, i ono što je dobro za jednog čovjeka ne mora značiti da će imati isto dejstvo kod drugog čovjeka.

“Snaga hrane je moja strast. Volim da radim s klijentima i pomažem im da izgrade bolje i zdravije navike u izboru hrane. Nadam se da ću pomoći drugima da otkriju i slave zdravu ishranu – hranu koja je dostupna, lako ju je napraviti i koja je veoma ukusna! Cilj mi je osnažiti ljude da usvoje čistiji način ishrane, koja zatim postaje prirodna navika života, a ne kratkoročna posvećenost. Inače, ne vjerujem u dijete”, kaže Amela, ističući da je doručak krucijalan, ako se želimo osjećati dobro tokom cijelog dana.

“Zdrava ishrana nalaže da počnete dan s proteinima, dobrim mastima i ugljikohidratima. Ako želite dugoročne rezultate, od ključnog značaja je da održavate nizak nivo šećera u krvi. Jedite proteine zajedno s ugljikohidratima i doći ćete do cilja. Balansirana ishrana koja uključuje raznovrsne namirnice je esencijalna. Insistiranje na jednoj, a izbjegavanje druge namirnice vodi ka neizbalansiranoj dijeti i nije preporučljivo. Izbjegavajte hranu koja je fabrički proizvedena, odnosno, onu koja je rafinirana i prerađena. Držite se pravila da jedete samo ono što možete da napravite u vašoj kuhinji.”

Kako hraniti djecu

Zbog pogrešnih informacija, ali i vlastitog komoditeta, roditelji često ne daju djeci nutritivno bogatu hranu. Principi zdrave prehrane za optimalan rast i razvoj djece temelje se na tradicionalnim mudrostima, zdravom razumu i modernoj nauci.

“Djecu ne treba previše navikavati na slatki okus, jer se u mladoj dobi lako stvara ovisnost, odnosno pretjerana potreba za šećerom i škrobom, što dovodi do mnogih problema kasnije u životu. Šećer čini osam puta više ovisnim od kokaina! Ali, svakako će domaći kolač pripremljen od pravih zdravih sastojaka biti bolji izbor od kupovnih nutritivno siromašnih slatkiša koji su prepuni hemijskih aditiva. Za zaslađivanje se može koristiti med, biljka stevija i suho voće. Trebali bismo izbaciti kupovne slatkiše, kekse i grickalice, a umjesto toga djeci ponuditi bademe, orahe, lješnjake, propržene sjemenke i, naravno, voće. Također, dobro je prestati kupovati sokove i naučiti djecu da kada su žedna piju vodu; da umjesto salami i hrenovki jedu domaći sir i zdravo meso, umjesto margarina maslac, te domaći hljeb od cjelovitih žitarica i zdrave kolače. Ne zaboravimo da djeca uče iz naših primjera. Roditelji moraju da jedu zajedno sa svojoj djecom i da svojim zdravim navikama utiču na potomstvo”, zaključuje Amela na kraju razgovora.


Sveta hrana modernog doba

“To su: riba i plodovi mora, ulje riblje jetre; iznutrice divljih životinja ili pašnih životinja; žumance kokoši iz organskog ili domaćeg uzgoja; svježe neobrađeno mlijeko, vrhnje, sir i maslac od mlijeka pašnih životinja; fermentirano mlijeko – kefir; kokosovo ulje; srž i hrskavice u supama od kostiju.”



Moć povrća

“Povrće je veoma zdravo i trebamo ga jesti uz svaki obrok, prvenstveno zbog fitonutrijenata koji djeluju kao antioksidansi. To znači da nas štite od bolesti i preranog starenja, smanjuju štetne efekte oksidacije i djeluju protiv upala. Takvi su, naprimjer, karotenoidi kao likopen u paradajzu, lutein i zeaksantin u špinatu i kelju, zatim resveratrol u grožđu, razni flavonoidi, te mnogi drugi. Ima ih na hiljade i veoma je važno konzumirati različite vrste povrća u različitim bojama kako bismo dobili širok spektar fitonutrijenata. Povrće je najvažniji izvor vlakana ključnih za hranjenje korisnih bakterija naše crijevne flore, koja, ipak, ima brojne važne uloge u našoj fiziologiji i zdravlju. Crijevna flora sudjeluje, između ostalog, u probavi hrane, sintezi vitamina, regulaciji imunog sistema i štiti nas od velikog broja bolesti, pa i mi moramo voditi računa da joj osiguramo pravilnu hranu, a to su vlakna iz povrća. Povrće je niskokalorično, jer sadrži visoki postotak vode predstavljajući idealnu hranu za postizanje volumena obroka. Mnogo je zdravije napuniti tanjir različitim povrćem, nego visokoškrobnim namirnicama kao što su tjestenina, riža ili krompir, jer iz povrća dobivamo znatno više fitonutrijenata, vitamina i minerala uz puno manje kalorija i ugljikohidrata od kojih se debljamo.”