“Obećana zemlja” Blagaj – Nadomak raja i beskraja

Ovo je mjesto za ljude koji cijene istinski mir i povezanost s prirodom, za ljude koji cijene ovu vrstu turizma. Naši su gosti ljudi koji ne traže luksuzan hotel, već iskustvo od pet zvjezdica

Kako zapravo izgleda trenutak kada ravno iz pakla gradskih ulica dođete u oazu bračnog para Šašivarević? Ili preciznije, kada dođete u Obećanu zemlju u Blagaju?

Naš je osjećaj da to ponajprije liči na skidanje tijesne košulje koju ste nosili cijeli dan, izuvanje za broj manjih cipela u kojima ste morali plesati, zbacivanje tereta koji vam je na leđa stavio neko drugi ili skidanja trake koja vam je prejako stezala kosu.

Uglavnom, tako nekako.

Ne želimo masovni turizam

Čudni su putevi Gospodnji, znamo svi. A u našoj lijepoj zemlji jednako tako znamo da je svaki muškarac upravo otamo odakle mu je žena.

Možda zato za bh. fotografa, rođenog Banjalučanina, Seada Šašivarevića, čiji je rad prepoznat i izvan granica naše zemlje, danas možemo reći da je samo porijeklom Bosanac, ali životnim odabirima ipak malo više Hercegovac.

Sa suprugom, rođenom Mostarkom, i dvjema kćerkama, živio je dugi niz godina u Sarajevu, ali svemir je imao druge planove – odvesti ga da bude sretan ipak malo južnije, nadomak mjesta rođenja supruge Alvine.

U magičnom je Blagaju ovaj fotograf, novinar i zaljubljenik u prirodu stvorio sebi svoju vlastitu Obećanu zemlju, onu koju smo spomenuli u drugoj rečenici ovoga teksta, sagradivši na pet duluma zemlje dom za svoju porodicu. I ne samo dom, nego i pravi mali raj i izvor egzistencije. Na imanju je, naime, apartman za izdavanje turistima, ali ne baš bilo kakvim turistima.

• Ovo nije mjesto za svakoga, mi to znamo i vrlo smo ga svjesno napravili takvim. Ovo je mjesto za ljude koji cijene istinski mir i povezanost s prirodom, za ljude koji cijene ovu vrstu turizma. Naši su gosti ljudi koji ne traže luksuzan hotel, već iskustvo od pet zvjezdica. Apartman je savremeno uređen kako bi se gostima pružio maksimalni komfor, ali sve ostalo, ono okolo, je priroda u svom najljepšem obliku, koju ne možete baš svugdje naći. Volimo reći da nismo „vila sa bazenom“, već da smo „vrt s kućom“. Ne zanima nas masovni turizam koji će nam u ovo parče raja donijeti ono od čega smo se sklonili – buku, gužvu, metež, kaže Sead Šašivarević, čovjek čiju je fotografiju rijeke Cvrcke u kampanji za zaštitu rijeka koristio čak i slavni glumac Leonardo DiCaprio.

Prirodno uzgojena hrana

Ruralni turizam u svom punom sjaju živi u blagajskoj Obećanoj zemlji. Pa kad vam za doručak zamiriše vrč čaja od netom ubranih ljekovitih trava, voda na usta krene od hrskavosti paprike, sočnosti paradajza i oporosti mladog luka u kombinaciji sa domaćim mladim sirom i jajima, mislit ćete da ste u raju. Premažete li vrele uštipke domaćim pekmezom od jabuka, jagoda ili šljiva, definitivno ćete u raju i biti.

• Naši gosti ovdje imaju sve domaće. Hranu uzgajamo organski na principima permakulture bez pesticida, u vrtovima je mnogo ljekovitog bilja, ljepota je dokle oko seže. U jednom od vrtova smo, a imamo tri, poštujući pravila takozvane svete geometrije, oko cedra čiju koru miluju ljekovite i aromatične biljke, posadili u krug stabla jabuka, a oko njih pak mlada stabla nara koji zrake sunca dijele sa – suncokretima. Ako se našim gostima ne šeta beskrajima, ne uživa u cvrkutu ptica ili proučavanju bilja, smiraj mogu pronaći u praktikovanju yoge ili meditaciji. Kako se nalazimo van grada i svjetlosne polucije, iznad vrta je u ljetnim mjesecima golim okom vidljiv mliječni put u svom punom luku, priča nam Sead.

A šta još ovdje možete raditi?

Možete, kako smo već rekli, praktikovati meditaciju i yogu. Možete uživati u hrani pripremanoj na način kako se pripremala gotovo stoljeće unazad, u pitama i povrću ispod glinene peke, svježe ubranim salatama ili kao sunce žutim jajima i mirisnim sirevima. Šašivarevići su ponosni na svoje pizze sa kozjim sirom, smokvama, svježim bosiljkom i kajenskim paprom, baba ganush od svježeg patlidžana ili slasni humus namaz od organski uzgojene leblebije.

Možete, na primjer, zatvoriti oči i pod prstima osjetiti somot nevena, i pliš ruža, danju slušati zujanje pčela, a noću pjev zrikavaca, možete mirisati lavandu danju, a noću u mislima njen miris razdvajati od zavodljivog mirisa noćnih frajli.

Šta se sve može

Može vam biti žao da zaspite da slučajno ne propustite neki trenutak pamćenja vrijedan, a možete i zaspati pa se probuditi, onako prirodno, bez alarma i sata, poput djeteta na praznicima. 

Možete skoknuti do samo pola sata udaljenog izvora rijeke Bunice, koja će vam uzeti dah i ukrasti srce po koje ćete se vraćati uvijek i iznova i nikad vam ga vratiti neće. A i ne mora.

Možete, ako baš budete željeli napustiti ovo zavodljivo parče zemlje ispod blistavog hercegovačkog neba, otići i do Mostara diviti se kamenim lukovima Staroga mosta, kanuom se boriti sa Trebižatom, iskusiti avanturu kakvu nećete nigdje drugdje.

• Hercegovina nisu vrelo sunce, krš i kamen, a opet jesu – i sunce, i krš i kamen i vode i cvijet i beskrajna ljepota, kaže Šašivarević, potvrđujući svoju priču savršenim fotografijama u koje je pretočio sve svoje znanje. A ima ga napretek jer nije se tek tako njegova fotografija Lukomira, najljepšeg sela u BiH našla i na poštanskoj markici.

A šta vam u Obećanoj zemlji zapravo i može sunce? Šta god da vam uradi, izliječit će melemi koje iz čarobnih biljaka proizvode Šašivarevići. Biljaka izraslih na kršu i kamenu, zalijevanih bistrim vodama hercegovačkih rijeka, okupanih suncem.