Na prvu pomisao, selo mnogima znači mir, zelenilo, i slike starijih generacija, daleko od užurbanog urbanog života. No, danas agroturizam nudi potencijal za mnogo više. Kroz ulaganje u prirodne resurse i očuvanje lokalne kulture, agroturizam postaje pokretač održivog razvoja i čuvar tradicije.
Komovi
Fotografije i tekst: Marija Radunović, rukovodilac sektora u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore i kreatorka Visit Village
Priliku za dodatni prihod kroz agroturizam prepoznaje sve više mladih širom Balkana, gdje čak i najmanje domaćinstvo može postati dio ovog rastućeg trenda
Šta je agroturizam i zašto je važan?
Agroturizam pruža priliku ljudima da iskuse život na selu, da privremeno postanu dio svijeta kojem rijetko pripadaju. Mnogi domaćini širom Balkana prepoznali su vrijednost povezivanja poljoprivrede i turizma, pa s entuzijazmom otvaraju svoja vrata turistima – domaćim i stranim koji žele traže autentično iskustvo. Agroturizam je prilika za dodatni prihod i sredstvo za očuvanja lokalne kulture i tradicije. Dok su u urbanim sredinama mnogi običaji zaboravljeni, ruralni krajevi i dalje čuvaju bogatstvo tradicija koje su u velikim industrijskim zemljama odavno nestale.
Komovi
Većina agroturističkih domaćinstava proizvodi hranu za svoje goste, a njihova ponuda se oslanja na ono što sami uzgajaju i proizvode. Kroz ovu lokalnu proizvodnju doprinosi se zapošljavanju i razvoju zajednica. Mali proizvođači dobijaju priliku da plasiraju svoje proizvode, zanatlije oživljavaju drevne vještine, a tradicija opstaje. Gosti se, recimo, mogu upoznati s načinom pripreme domaćeg sira, džema, suhog mesa, meda i tradicionalnih delicija. Na taj način, agroturizam doprinosi očuvanju kulturnog nasljeđa i potiče ljude na povratak izvornim vrijednostima.
Ekološki održive metode uzgoja bilježe sve veću popularnost među agroturističkim domaćinstvima. Ekološki uzgoj oslanja se na organske metode koje ne narušavaju prirodne resurse. Primjer su biljke za zaštitu, umjesto pesticida, te prirodni načini obrade zemljišta i upravljanja vodama. Dok globalni sistemi hrane izazivaju brigu zbog visokih emisija CO2 i štetnog uticaja na prirodu, ovakve lokalne metode smanjuju transportne troškove i emisije ugljika. Na selu, praktično sve ide iz prve ruke – od bašte, preko stola, direktno do gosta, gotovo bez ostataka koji nisu biorazgradivi.
Moja baka, znanja naslijeđenog od svoje majke, koja ga je opet naslijedila od svoje, primjenjivala je održivost mnogo prije nego što smo mi znali šta ta riječ znači. Za nju ništa nije imalo rok trajanja – sve se koristilo. Stare kante su se pretvarale u saksije, dok je kišnica, koju je zvala “zlatnom vodom,” bila najbolja za cvijeće i rasad, iako nije imala pojma o mineralima. Djed je sadio djetelinu da „odmori zemlju“, ne znajući za dušik niti za plodored, ali je znao da zemlji treba da „dahne“. Baka i djed intuitivno su primjenjivali sve ono što današnji vodiči nazivaju „održivošću“ i prenijeli te prakse na svoju djecu. Nažalost, ova tradicija kod moje generacije uglavnom je prekinuta.
Agroturizam ide dalje od samo pružanja iskustava – nudi edukaciju o održivim praksama. Mnoge destinacije organiziraju radionice za posjetioce, kao što su časovi kuhanja sa lokalnim sastojcima, očuvanje pčela, te sadnja i briga o biljkama. Tako se turisti vraćaju kući sa znanjem o tome kako mogu voditi zdraviji, održiviji život. Mnoge porodice, posebno s djecom, uživaju u mogućnosti da sami beru voće, sade biljke ili hrane životinje, te na taj način ojačavaju svijest o važnosti brige za okoliš.
“U početku nam je bilo neobično da je nekome zanimljivo i poželjno musti krave, prati sudove vani ispod drveta, raditi u bašti…“, tako svoju priču započinju na gazdinstvu Jokanović, koji su ostali u čuđenju što je svakodnevnica jednog seljaka, nečiji san o odmoru.
Donedavno su se bavili isključivo stočarstvom i bili poznati po uzgoju goveda, uglavnom krava, zatim su se odlučili oprobati u agroturizmu i otvorili vrata svog gazdinstva za posjetioce. Danas je za njihov Katun Ljeljenak u Plužinama, u Crnoj Gori, potrebna rezervacija. Kapaciteti su popunjeni, a posjetioci rado priteknu u pomoć u svim poslovima.
Na kraju, eto ti, dok se mi znojimo s kosom u ruci i vučemo prave seljačke poteze, naši gosti to nazivaju “detoksikacijom od stresa”. Pitaju, onako ozbiljno, ima li još “terapijskih” zadataka. Zamisli, kad im damo da sakupljaju jaja iz kokošinjca, drže ih kao da drže najveće blago na svijetu, gledaju ih pažljivo kao da ih prvi put vide. Ne možeš da vjeruješ koliko im je to čudesan prizor!
A, znate šta, sve su to vrlo fini, prisni ljudi – uljudno se naklone čak i kad kokoške zakokodaču od uzbuđenja. Šta reći? Dođu, zagrle kravu s ljubavlju i kažu da im je to najljepši wellness dan. Mi ostanemo zbunjeni, al’ ko bi rekao da naša seljačka svakodnevica može biti nečija oaza zdravlja i sreće!
Hrana koju posjetioci na agroturističkom imanju jedu dolazi direktno iz bašte u kojoj su i sami radili. Sezonski uzgojeni plodovi, s lokalnog tla, donose autentičan okus i istovremeno doprinose očuvanju okoliša. Podrška lokalnim proizvođačima je ključna – gosti kupuju domaće proizvode kao što su med, sir, sušeno meso i džemovi, čime pomažu ekonomiju sela i jačaju lokalni lanac opskrbe. Čak i najjednostavniji proizvodi postaju ekskluzivna iskustva za one kojima je kupovina hrane u marketu jedini dodir s hranom.
Jedan od najvažnijih aspekata agroturizma je očuvanje biološke raznolikosti. Na Balkanu još uvijek možemo naći autohtone vrste biljaka i životinja koje su prilagođene lokalnim uslovima, dok su u većim sistemima poljoprivrede izumrle ili zamijenjene. Agroturističke farme ulažu u očuvanje tih vrsta i prirodnih resursa, a upravljanje zemljištem i vodom je u skladu s prirodnim procesima i očuvanjem tla. Ovako se osigurava da prirodni resursi budu obnovljeni i sačuvani za buduće generacije.
Foto: Nebojša Nikolić
Za mnoge mlade, agroturizam predstavlja priliku da napuste grad i razviju uspješan posao u ruralnim sredinama. Osim mogućnosti zarade pruža im i priliku za novi način života u skladu s prirodom i svojim vrijednostima. Na selu, zarada dolazi iz svega što čovjek stvara rukama – od svježe ubrane paprike, domaće turšije do raznih rukotvorina. U svijetu u kojem se sve više cijeni održivost i povratak prirodi, mladi Balkanci imaju šansu da promijene tradicionalni koncept sela i pokažu da život na selu može biti zdrav, profitabilan, i – za mnoge – mnogo zadovoljavajući.
Balkanske zemlje, koje su sačuvale svoje male poljoprivredne zajednice, imaju jedinstvenu priliku da ovaj dragocjeni dio svoje baštine predstave svijetu. Mladi poljoprivrednici u Crnoj Gori prepoznali su tu priliku i pokrenuli stranicu Visit Village za besplatnu promociju agroturizma. Ova platforma omogućava poljoprivrednicima širom Balkana da rezervišu boravak na gazdinstvima, nudeći poseban stil života koji omogućava turistima da iskuse ruralni život, uživaju u blagodatima prirode, očuvaju tradiciju i stiču nova znanja o poljoprivredi.
