Johanna Strömquist u ulozi ambasadorice našla se prvi put kada je 2019. stigla u BiH. Još uvijek je veoma sretna i uzbuđena što je ovdje, iako je pandemija otežala istraživanje zemlje na način kako je to priželjkivala.
Razgovarala: Elma Zećo
Foto: Irfan Redžović
Ministarstvu vanjskih poslova pridružila se 1999., a danas ima više od 20 godina iskustva u oblasti vanjske i sigurnosne politike.
Johanna Strömquist, ambasadorica Švedske u BiH, oduvijek je bila radoznala, zainteresovana za historiju, međunarodnu politiku, međuljudske odnose, jezike, druge zemlje i kulture. Prilično rano je shvatila da je biti diplomata savršen posao za uživati u svemu tome, a istovremeno raditi nešto korisno.
Uglavnom je radila na poslovima integracije u Evropsku uniju, izgradnje države i izgradnje mira u Centralnoj i Istočnoj Evropi, na Zapadnom Balkanu i Bliskom istoku, kako za Ministarstvo vanjskih poslova Švedske, tako i za EU i UN. Dok je radila u UN-u u New Yorku, bavila se pitanjima očuvanja mira u cijelom svijetu.
Kao i kod većine karijera, jedan zadatak ju je vodio do drugog kako su se otvarale nove prilike.
Sarajevo
“Bogata multikulturalna evropska historija, zanimljivi muzeji i prekrasna okolna priroda trebali bi učiniti Sarajevo turističkim odredištem za ljude iz cijelog svijeta”
Radili ste na raznim visokim pozicijama. Kada ste se prvi put našli u ulozi ambasadorice?
– Imenovana sam za ambasadoricu u Bosni i Hercegovini 2019. godine. To je moj prvi angažman na poziciji ambasadorice.
S kakvim očekivanjima ste preuzeli poziciju ambasadorice Švedske u BiH, te šta su Vam prioriteti u toku Vaše misije?
– Prije nego što sam preuzela ovu poziciju, bila sam direktorica za Južnu Evropu u Ministarstvu vanjskih poslova Švedske. Radila sam s drugim dijelovima regije više od deset godina, tako da sam imala prilično dobru predodžbu o tome šta očekivati. Bila sam veoma sretna što mogu živjeti i raditi u ovoj prekrasnoj i fascinantnoj zemlji. Ali, naravno, također sam znala da je ovo zemlja sa složenim političkim sistemom i mnogim izazovima.
Moja misija i misija ambasade je da radimo s partnerima u zemlji kako bismo podržali neophodne reforme za pridruživanje BiH Evropskoj uniji. Radi se o transformaciji društva za dobrobit stanovništva, a da pritom osiguramo da cijela Evropa bude stabilna i prosperitetna, jer u jakoj Evropi možemo zajednički raditi i odgovoriti na sve izazove s kojima se danas svijet suočava.
U kojim oblastima Švedska i BiH imaju dobru saradnju, a koje oblasti bismo mogli razviti u budućnosti?
– U mnogim oblastima vezanim za EU integracije, kao što su izgradnja jakih i transparentnih institucija koje mogu pružati usluge građanima. U sektoru okoliša i klime to se odnosi na čist zrak i čistu vodu. Tu su i borba protiv organizovanog kriminala, te ekonomski razvoj.
U BiH su prisutne mnoge švedske privatne kompanije. Inače, švedske kompanije mogu ponuditi mnogo inovativnih rješenja u oblasti tehnologije zaštite okoliša. Bila bih sretna da tu vidim bližu saradnju.
Koje aktivnosti provodite u oblasti održivog razvoja?
– Mnoge, ali ću na primjeru onečišćenja zraka dočarati na koji način djelujemo. Obezbijedimo švedske stručnjake koji rade s institucijama u ovoj zemlji na razvoju strategije i akcionog plana za cijelu zemlju za sva pitanja okoliša, uključujući kako smanjiti onečišćenje zraka. Sarađujemo s organizacijama civilnog društva kako bismo podržali njihov rad na podizanju svijesti o opasnostima od onečišćenja zraka i nužnim aktivnostima.
Obezbjeđujemo opremu i pružamo stručno mišljenje švedskih vlasti nadležnim tijelima u BiH o tome kako mjeriti i analizirati onečišćenje kako bismo imali činjenice na kojima će se temeljiti odluke. I, konačno, podržavamo aktivnosti koje će učiniti da javne zgrade budu energetski efikasne. Time se smanjuju emisije, štede javni fondovi i otvaraju nova zelena radna mjesta. Nedavno smo također započeli sufinansiranje subvencija u Kantonu Sarajevo za one ljude koji žele, ali ne mogu sebi priuštiti zamjenu starih peći, koje su izvor zagađenja, novim, ekološki prihvatljivim.
Posao Vas je odveo u različite zemlje. Šta ste najviše naučili o ljudima i kulturama?
– Nakon što sam živjela u mnogim različitim zemljama, na mnogim različitim kontinentima, naučila sam nešto što bi moglo zvučati kao kliše, ali je prema mom iskustvu istina. Više je onoga što spaja ljude širom svijeta, nego onoga što ih razdvaja. Ljudi su prilično isti, ako uđete u srž. Sretni smo i tužni zbog manje-više istih stvari.
Kako se osjećate u BiH?
– Još uvijek sam veoma sretna i uzbuđena što sam ovdje, iako je pandemija otežala istraživanje zemlje na način kako sam to priželjkivala. Sada sam, također, zabrinuta zbog političke krize, koja skreće fokus sa svega što treba biti urađeno za bolji život svih ljudi u ovoj zemlji.
Kako biste opisali Sarajevo?
– To je, zaista, izvanredan grad sa svojom arhitektonskom mješavinom Istoka i Zapada. Bogata multikulturalna evropska historija, zanimljivi muzeji i prekrasna okolna priroda trebali bi učiniti Sarajevo turističkim odredištem za ljude iz cijelog svijeta.
Gdje vidite posebnu snagu BiH?
– Posebna snaga Bosne i Hercegovine nesumnjivo su ljudi.
Vaš Instagram profil pokazuje da volite provoditi vrijeme u prirodi, posebno na skijanju. Koja su Vaša omiljena skijališta u našoj zemlji?
– Budući da volim i alpsko i nordijsko skijanje, to ovisi o danu, raspoloženju i vremenskim prilikama. Odlazim na Jahorinu, Bjelašnicu, Igman i Dvorišta. Nevjerovatno je imati sve te mogućnosti u blizini Sarajeva.
Koje destinacije birate za odmor?
– S obzirom na to da živim u inostranstvu, Švedska je moja omiljena destinacija za odmor. Pogotovo ljeti. Ništa nije bolje od švedskog ljeta s dugim, svijetlim noćima. Živeći u Sarajevu, imam priliku da uživam u tome što su Hrvatska i more tako blizu. U BiH je mnogo prekrasnih odredišta koja trebam upoznati. Moj spisak mjesta i stvari koje želim uraditi je dug. Privlači me rafting, želim vidjeti divlje konje u Livnu, te iskusiti vinski turizam.
Pamtite li zanimljivu anegdotu s putovanja?
– Vraćajući se u Sarajevo jednom prilikom, svratili smo u manastir Trapisti, jer smo čuli da se tu prodaje dobar sir. Na kraju smo dobili sva objašnjenja o medicinskim tinkturama i nazivima biljaka koje je koristio redovnik da ih napravi. Razgovarali smo na njemačkom, a moj školski njemački jezik nije poslužio za upuštanje u dublji razgovor o flori, pa smo se dobro zabavili pokušavajući razumjeti jedni druge. Nekako smo uspjeli i otišla sam s dobrim sirom i tinkturama za koje mislim da znam za što su dobre.
Koje biste želje voljeli da Vam se ispune u 2022. godini?
– Nadam se da će 2022. biti mnogo mirnija od 2021., da ćemo se svi moći fokusirati na pozitivne stvari i raditi na najvažnijim pitanjima za ljude, sve kako bismo njihove živote učinili boljim.
