Topkapi palača u Istanbulu stoljećima je bila političko i simbolično srce Osmanskog carstva. Nakon što je 1453. godine sultan Mehmed II Fatih osvojio Konstantinopolj i proglasio ga novom prijestonicom, započela je izgradnja veličanstvene palače koja će postati dom osmanskih sultana, mjesto donošenja najvažnijih odluka i centar moći jednog od najvećih carstava u historiji. Ime je dobila po jednoj od kapija konstantinopoljskih zidina kroz koju je mlađahni, 22-godišnji sultan ujahao osvojivši grad, a “Topkapi” na turskom znači “Kapija topa”.
Foto: Furaj.ba
Foto: Furaj.ba
Prvo dvorište...
Ulaz u Topkapi palaču vodi kroz monumentalnu carsku kapiju Bâb-ı Hümâyûn, smještenu iza Aja Sofije i visokih zidina nekadašnjeg carskog kompleksa. Iza kapije nalazi se prostrani park, a sa lijeve strane jedna od najvažnijih crkava nekadašnjeg Konstantinopolja – Aya Irini, odnosno Crkva Svetog Mira. Prije izgradnje Aja Sofije 537. godine, upravo je ova crkva bila središte vizantijske patrijaršije.
Niže, preko puta Arheološkog muzeja, nalaze se ostaci Carske kovnice novca (Darphane-i Âmire) iz 18. stoljeća. Na kraju parka smješteni su šalteri za prodaju ulaznica, a iza njih i impresivna Pozdravna kapija (Bâb-üs Selâm), kroz koju se ulazi u drugo dvorište Topkapi palače.
Drugo dvorište...
U drugom dvorištu Topkapi palače nalazile su se najvažnije administrativne i službene prostorije Osmanskog carstva. Ovdje se danas mogu vidjeti Carske kuhinje sa vrijednom zbirkom kineskog i japanskog porculana, mala kolekcija carskih kočija, kao i nekadašnje štale i pomoćni objekti.
Posebno mjesto zauzimaju odaje Imperijalnog vijeća, u kojima je sultan svakodnevno primao državne službenike, vojskovođe i strane izaslanike. Iznad ovih prostorija uzdiže se Toranj pravde (Adalet Kulesi), najviša građevina u kompleksu Topkapi palače. Iako je simbolizirao pravednost osmanskih vladara, toranj je ujedno služio i kao panoramski vidikovac sa pogledom na Istanbul i Bosfor.
Nekadašnja Carska riznica danas je pretvorena u muzej srebrnih predmeta, oružja i vojne opreme. U njemu se čuvaju vrijedni predmeti iz osmanskog perioda, raskošno ukrašeno oružje, zastave, uniforme vojnika, ali i zanimljive kolekcije mongolskog oružja te odjeće i opreme japanskih samuraja.
Topkapi palača – Carska kuhinja
Carska kuhinja smještena je u desnom dijelu drugog dvorišta i jedan je od najzanimljivijih dijelova Topkapi palače. U njoj se danas čuva treća najveća kolekcija kineskog i japanskog porculana na svijetu, koju su osmanski sultani od 16. do 19. stoljeća dobijali kao darove od ambasadora i poslanika sa Dalekog istoka.
Impozantne dimenzije kompleksa najbolje govore o značaju carske kuhinje. Na prostoru većem od 5.000 kvadratnih metara nalazilo se deset kuhinja koje su svakodnevno pripremale hranu za između 4.000 i 5.000 stanovnika palate. Tokom velikih proslava, sjednica državnog vijeća ili podjele plata janjičarima, broj gostiju znao je dostići i 15.000 ljudi.
Kuhinja se sastojala od dva glavna dijela – velike kuhinje i Helvahane, odnosno carske poslastičarnice. U 16. stoljeću ovdje je radilo oko 60 kuhara i čak 200 pomoćnika, a svaki je bio specijaliziran za određenu vrstu jela. Postojali su posebni majstori za tjesteninu, rižu, slastice, jela od peradi i brojne druge specijalitete. Sve je nadgledao glavni kuhar palate.
Poseban dio kuhinje, poznat kao Matbah-ı Hümayun ili Kuşhâne, bio je rezerviran isključivo za pripremu hrane za sultana. Tu su kuhari unaprijed probali svako jelo prije nego što bi bilo posluženo vladaru, a za kontrolu kvaliteta bio je zadužen “čašnigirbaši”, sultanov službeni probač hrane.
Na kraju glavne kuhinje nalazila se Helvahane, čuvena carska poslastičarnica u kojoj su se pripremale halva, baklava, džemovi, kompoti, šerbeti, slatko i druge osmanske poslastice. Prema predaji, upravo je u kuhinji Topkapi palače krajem 18. stoljeća nastao i rahatlokum.
Među omiljenim jelima na osmanskom dvoru bili su ovčetina sa suhim grožđem i ružinom vodicom, jagnjetina kuhana u mlijeku sa cimetom, sarme od listova vinove loze, piletina sa jabukama, bademima i medom, kao i punjena bundeva sa brusnicama i šećerom. Umjesto vode često su se pili kompot i šerbet, koristio se isključivo bijeli hljeb, a jela su se pripremala na puteru. Patlidžan i riža bili su među najomiljenijim namirnicama osmanske kuhinje, a prve sarme nisu se motale u list vinove loze, već u listove dunje, kestena ili graha.
Harem Topkapi palače
Riječ harem u doslovnom prevodu znači „privatne odaje“, a u kompleksu Topkapi palača označavala je prostor u kojem je sultan provodio vrijeme sa svojom porodicom – majkom, suprugama, djecom i miljenicama. Ovaj strogo čuvani dio palače imao je vlastita pravila i hijerarhiju, a pristup su imali samo odabrani ljudi, među kojima su bili i evnusi (Harem Ağası), zaduženi za sigurnost i nadzor harema.
Jednu od najvažnijih uloga u haremu imala je sultanova majka, poznata kao valide sultan. Iako formalno nije vladala carstvom, često je upravo ona donosila ključne odluke unutar dvora i imala veliki utjecaj na politički život Osmanskog carstva.
Djevojke koje bi dolazile u harem, najčešće iz različitih dijelova carstva ili osvojenih teritorija, prolazile su stroga pravila dvorskog života. Najprije su postajale miljenice, a među njima je valide sultan birala one koje bi mogle steći sultanovu naklonost. Najveći položaj imale su žene koje bi sultanu rodile muško dijete, jer je upravo njihov sin mogao postati budući vladar carstva.
Zbog borbe za položaj i utjecaj, život u haremu često je bio ispunjen intrigama, rivalstvima i sukobima. Historijski zapisi govore o ljubomori, spletkama i borbi za prevlast među ženama koje su željele osigurati bolji položaj sebi i svojoj djeci.
Najpoznatija priča vezana za harem Topkapi palača svakako je ljubav između Sulejmana Veličanstvenog i Hürrem sultanije, poznate i kao Rokselana. Crvenokosa Aleksandra, porijeklom sa prostora današnje Ukrajine, uspjela je osvojiti srce jednog od najvećih osmanskih sultana i postati najutjecajnija žena dvora. Njihova ljubavna priča ostala je jedna od najpoznatijih u historiji Osmanskog carstva, a Hürrem sultanija imala je izuzetno snažan politički i društveni utjecaj tokom Sulejmanove vladavine.
Osim što su dijelili veliku ljubav, Hürrem sultanija postigla je nešto što nijednoj sultanovoj ženi prije nje nije uspjelo – zvanično se udala za sultana. Time je stekla izuzetno snažan položaj na dvoru, a zajedno sa Sulejmanom Veličanstvenim, a ponekad i samostalno, potpisivala je državne dokumente i vodila prepisku sa stranim vladarima. Na taj način Hürrem je postala jedna od najutjecajnijih žena u historiji Osmanskog carstva, što se nimalo nije dopadalo ostatku dvora i harema.
Iako u haremu Topkapi palača nema mnogo namještaja, njegova raskoš vidljiva je u detaljima. Posebnu pažnju privlače vitraži na prozorima, kao i čuvene ručno oslikane keramičke pločice iz Iznika, a kasnije i iz Kutahye, koje ukrašavaju zidove prostorija. U haremu se nalazi i carsko kupatilo iz 16. stoljeća, izgrađeno od bijelog mermera, koje je tokom 18. stoljeća renovirano u evropskom rokoko stilu i obogaćeno zlatnim česmama.
Jedna od najimpresivnijih prostorija harema je Carski hol, najveća prostorija sa najvišom kupolom u cijeloj palači. U njenom centralnom dijelu nalazi se jednostavna sofa koja je nekada služila kao sultanov tron u haremu. Pored hola smještena je i takozvana Soba sa voćem, za koju se vjeruje da je služila kao prostor za objedovanje.
Tokom obilaska harema posjetioci mogu izaći i u Dvorište miljenica (Gözdeler), jedini otvoreni dio ovog kompleksa. Odatle se pruža pogled na vanjski dio harema, njegovu arhitekturu i Baštu šimšira (Şimşirlik Bahçesi), skrivenu iza kamenih zidina palate.
Foto: Furaj.ba
Treće dvorište…
Izlaskom iz harema dolazi se u treće dvorište Topkapi palača, mirniji dio kompleksa okružen vrtovima i elegantnim zdanjima nekada rezerviranim za najvažnije carske prostorije. U ovom dijelu nalaze se i muzejske postavke sa vrijednim islamskim relikvijama, među kojima se izdvajaju pečat proroka Muhameda, pramen njegove kose, stari primjerci Kur’ana i drugi dragocjeni predmeti iz islamske historije.
Najveću pažnju posjetilaca ipak privlači Riznica, smještena u desnom dijelu kompleksa. U raskošno uređenim prostorijama čuvaju se predmeti izrađeni od zlata, srebra, sedefa i dragog kamenja, kao i carski nakit, prijestolja, ordenje i bogato ukrašeni predmeti iz osmanskog perioda. Fotografisanje unutar riznice strogo je zabranjeno.
Među najvrijednijim eksponatima nalazi se i nekoliko važnih religijskih relikvija, uključujući navodne ostatke ruke i dijela lobanje Ivana Krstitelja, pohranjenih u posebno ukrašenim relikvijarima.
Posebno mjesto u riznici zauzima čuveni Kaşıkçı Elması, odnosno “Dijamant kašičice”, jedan od najvećih brušenih dijamanata na svijetu. Prema legendi, pronašao ga je siromašni čovjek na otpadu u Istanbulu, nesvjestan njegove stvarne vrijednosti, te ga zamijenio za tri srebrne kašike. Nakon što je dijamant promijenio nekoliko vlasnika, završio je u posjedu osmanskog sultana i postao jedan od najpoznatijih simbola Topkapi palače.
Foto: Furaj.ba
Četvrto dvorište
Topkapi palača ima i četvrto dvorište, jedan je od najljepših i najmirnijih dijelova cijelog kompleksa. Ovdje se nalaze uređeni vrtovi, cvjetne aleje, fontane i terasa sa koje se pružaju spektakularni pogledi na Bosfor, Zlatni rog i azijski dio Istanbula.
Između zelenila i vidikovaca smješteni su elegantni paviljoni, poznati kao köşk, koji su služili za odmor, privatne susrete i vjerske aktivnosti osmanskih sultana. Većina njih ukrašena je plavo-bijelim keramičkim pločicama, mermerom i vitražima, po čemu je ovaj dio palače posebno prepoznatljiv.
Među najpoznatijim zdanjima izdvajaju se Soba za sunećenje (Sünnet Odası), Jerevan paviljon (Revan Köşkü), namijenjen religijskim obredima, te Bagdadski paviljon (Bağdad Köşkü), podignut u čast osvajanja Bagdada u 17. stoljeću. Kasnije je služio kao biblioteka i prostor za odmor sultana.
Posebno popularan među posjetiocima je Iftar paviljon (İftariye Köşkü) sa zlatnim krovom, ispred kojeg nastaju neke od najljepših fotografija Topkapi palače, zahvaljujući pogledu na Zlatni rog i Istanbul.
Na samom kraju kompleksa nalazi se terasa sa panoramskim pogledom na grad, dok je u nižem dijelu smješten i kafe-restoran, idealno mjesto za predah nakon obilaska palate.
Kako doći do Topkapi palače
Topkapi palača nalazi se u historijskom dijelu Istanbula, odmah iza Aja Sofije i u blizini Fontane Ahmeda III. Monumentalni ulaz u kompleks smješten je uz zidine nekadašnje carske palate, u četvrti Sultanahmet, do koje je najlakše doći tramvajskom linijom T1.
Radno vrijeme
Topkapi palača otvorena je svakog dana osim utorkom, od 9 do 17 sati.
Harem je otvoren od 10 do 16 sati.
Ulaznice za Topkapi palaču
Za obilazak Topkapi palače potrebno je kupiti dvije ulaznice – jednu za glavni kompleks palate i drugu za ulaz u Harem. Glavna ulaznica kupuje se na šalterima na kraju prvog dvorišta, dok se karta za Harem može kupiti unutar drugog dvorišta, u blizini samog ulaza u ovaj dio kompleksa.
Fotografisanje i snimanje dozvoljeni su u većem dijelu palače, osim u muzejskim prostorijama trećeg dvorišta i u Riznici, gdje je upotreba kamera i fotoaparata zabranjena.
Ulaznice je moguće kupiti i online putem zvanične stranice Topkapi palače.
Ivana Dukčević,
Zato što jedan članak nije dovoljan….
