Ispresijecana hodnicima, dvoranama, vodopadima i potocima zasigurno je najljepša pećina u Bosni i Hercegovini, dok joj, prema bioraznolikosti, u svijetu nema ravne
Foto JP Vjetrenica, Željko Čurić
Ima u jezicima naših naroda divna, strancima često nerazumljiva, rečenica koja kaže „Ustati, pa spomenuti“. Izgovaramo je kada treba sa malo riječi opisati nešto veliko, važno, poštovanja i divljenja vrijedno toliko da se ne smije o njemu govoriti sjedeći. Vjetrenica je upravo takvo mjesto. Svaka izgovorena riječ nosi želju da se prenese barem djelić onoga što se doživi unutar ovog veličanstvenog djela prirode, nastalog čudesnim plesom vode i vjetra.
Vjetrenica, smještena u općini Ravno, 80 kilometara udaljena od Mostara, nikoga ne ostavlja ravnodušnim. I premda riječi mogu probuditi divljenje, ljepotu Vjetrenice moguće je uistinu spoznati tek kada se zakorači u njezinu tišinu.
Prostire se na preko sedam kilometara podzemnih hodnika i dvorana. Ime je dobila po snažnom strujanju zraka na ulazu i unutar špilje, koje je posljedica razlike između stalne unutrašnje i promjenjive vanjske temperature.
Svijet živih fosila na UNESCO listi
Odbor za svjetsku baštinu UNESCO-a, koji čine predstavnici 21 zemlje članice, sastaje se jednom godišnje kako bi donosio odluke o važnim prirodnim i kulturnim spomenicima. Prošle godine, na sjednici održanoj u Indiji, Vjetrenica je postala prvi samostalni prirodni fenomen iz naše zemlje uvršten na UNESCO-vu listu.
Ispresijecana hodnicima, dvoranama, vodopadima i potocima zasigurno je najljepša pećina u BiH, dok joj, prema bioraznolikosti, u svijetu nema ravne. Od 200 različitih životinjskih vrsta – njih 37 prvi put je pronađeno upravo tu – u njenoj utrobi. Najpoznatija stanovnica podzemnih voda je endemska čovječija ribica, koja diše plućima i kožom, ali cijeli život na sebi zadržava tri čupave škrge.
Foto: Furaj.ba
Malo olujno more
Razlog zbog kojeg je ovaj rijetki dragulj prošle godine uvršten na UNESCO-ovu listu kao prvi samostalni prirodni fenomen iz naše zemlje leži u njegovoj jedinstvenosti i iznimnoj vrijednosti. Odbor za svjetsku baštinu UNESCO-a bio je fasciniran upravo time što Vjetrenica predstavlja — složen i bogat podzemni svijet prepun tajni i prirodnih čuda.
U toj čudesnoj pećini kriju se brojni fenomeni: Kameni buk i Dolina suza, Sifon i Bermudski trokut, Gašparov i Radovanovićev kanal, kao i Sigov dolac i Malo olujno more. Posebnu pažnju privlači Leopardov kanal sa Leopardovim potokom, gdje je 1968. godine pronađen kompletan skelet leoparda.
Foto JP Vjetrenica, Željko Čurić
Veliko jezero najveća je vjetrenička površina pod vodom pored koje se još mogu vidjeti ostaci čamaca istraživača, dok je Zlatna dvorana, simbol Vjetrenice, najljepša.
Ples noćnih vila
Osim nje, zlatnim sjajem blista Vilino guvno o kojem je Jakov Sorkočević pisao 1582. godine Stanovnici tamošnjeg kraja kažu da u toj pećini žive nimfe, koje mi u našem jeziku zovemo vile, da tu noću priređuju plesove i u toj pećini sviraju…
Zbog grupe stalagmita nataloženih na glinenu podlogu, koji liče na muslimanske nadgrobne spomenike, beg Rizvanbegović nazvao je Vjetrenicu turskim grobljem.
Za turiste je pećina uređena u prvoj polovini prošloga stoljeća, a na listi je zaštićenih spomenika prirode od 1952. godine.
Veliko jezero Vjetrenica moguće je istraživati čamcima u pratnji iskusnih speleologa.
Praktične informacije za posjetioce
Ulazak u Vjetrenicu odvija se isključivo uz pratnju vodiča, i to svakog punog sata. U periodu od 1. juna do 31. augusta, ture kreću od 9 do 18 sati, a u septembru od 9 do 17 sati. Tokom zimskog perioda, od 1. oktobra do 31. marta, ulazak je moguć na svaki puni sat od 10 do 14 sati.
Foto JP Vjetrenica, Željko Čurić
