Rukopis “Divana” Hafiza Širazija, stoljećima čuvan u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu “otputovao“ je u Iran. U narednim danima bit će restauriran, u gradu Mešhedu, i nakon toga vraćen Biblioteci. Radi se o važnom djelu tog perzijskog klasika, popularnog i na Istoku i na Zapadu, a tako i na našim prostorima.
Inače, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu nalaze se rukopisni primjerci, kompletni ili fragmenti, skoro svih značajnijih perzijskih pjesnika i književnika, a među njima i 14 rukopisa “Divana” Hafiza Širazija.
– Bilo je mnogo birokratskih prepreka koje smo, hvala Bogu, uspjeli prevazići. Iako smo dva puta odgađali ovo putovanje, evo konačno smo spremni. Nadamo se da će, u narednim sedmicama, sve proteći kako treba i da ćemo se vratiti sa završenim poslom – kazao je direktor Gazi Husrev begove biblioteke Dženan Handžić.
Ocijenio je kako će to biti sigurno važan trenutak, za kulturnu javnost u Bosni i Hercegovini.
– To je i još jedan dokaz da je Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu kontinuirani čuvar našeg kulturno-civilizacijskog i historijskog naslijeđa koje je, ne samo nacionalnog, nego i svjetskog značaja – poručio je Handžić.
Veliki broj rukopisa nađen je u raznim krajevima islamskog svijeta i na različite načine dospijevao u Bosnu i Hercegovini.
Primjerak rukopisa, koji će biti restauriran u Gazi Husrev begovoj biblioteci, čuva se već 400 godina.
– Na temelju iskustava ranijih boravaka u Biblioteci Astan Quds Razavi u Mešhedu vjerujem da će kolege konzervatori i restauratori učiniti sve što je u njihovoj profesionalnoj moći, da rukopis Divana Hafiza Širazija konzerviramo i restauriramo na najbolji način – kazao je Ruhulah Hodžić, konzervator Gazi Husrev-begove biblioteke.
Hafiz Širazi jedan je od najpoznatijih klasika perzijske književnosti čija djela su čitala i na Istoku i na Zapadu.
– Zanimljivo je da je najveći dio rukopisa ovog Divana dospio u Gazi Husrev-begovu biblioteku iz biblioteke Elči Ibrahin-pašine medrese u Travniku. Osim u Divanu, pojedinačni gazeli i stihovi hafiza Širazija nalaze se u brojnim rukopisnim zbirkama i drugim književnim bilješkama.
Inače, od ukupno sačuvanog perzijskog fonda rukopisa u Biblioteci najveći dio zauzimaju rukopisi u oblasti perzijske književnosti i jezika, što govori da su Bošnjaci već od 15. stoljeća prepoznavali i čuvali književne vrijednosti koje i danas u cjelokupnoj svjetskoj poetskoj baštini zauzimaju istaknuto mjesto, saopćila je MINA.
