U povodu 6. aprila, Dana grada Sarajeva, na novootvorenoj sceni „Pozorišta kod Makse“ u Despića kući, u subotu, 05.04.2025., s početkom u 12 sati, istaknuti bh. dramski umjetnik Miodrag Miki Trifunov govorit će poeziju za srce i dušu Sarajlija.

Program nosi naziv „Recital kod Makse“.
Bit će to prilika da se publika prisjeti i hadži Makse Despića i njegovog testamenta koji je primjer kako živi i kako se od ovog svijeta oprašta jedan pravi Sarajlija.
“Pozivamo Vas da slavimo ljubav, zajedništvo i srčanost koja nas veže za naš voljeni grad”-poručili su publici iz JU Muzej Sarajeva.
Podsjećamo, Makso Despić je bio čuveni srpski trgovac, altruista i zadužbinar iz Sarajeva na koga bi mogli i trebalo da se ugledaju današnji veleposjedinici. Službovao je i kao državni blagajnik u Osmanskom Carstvu, potom bio gradski vijećnik u vrijeme vladavine Austro-Ugarske, te član bh. delegacije koja je išla na poklonjenje caru Franji Josifu.
Njegov životni motiv nije bilo prosto umnožavanje imetka i nemilosrdno izrabljivanje sirotinje. Naprotiv, on je samo jedan od izdanaka građanskog društva u Bosni i Hercegovini, sa očinskim sluhom za ljudsku muku i nevolju.
Rođen je 1836. godine, a titulu hadžije dobio je nakon dvije posjeta Jerusalemu, o čemu je pisao u svojim „Zapisima starog Sarajlije“. Njegovi „Zapisi“, u kojima je pisao o sebi, putovanjima, ali i događanjima u gradu, jesu veoma vrijedno svjedočanstvo i prilog historiji Sarajeva.
Hadži Makso je bio i inicijator osnivanja prvog sarajevskog muzeja – Muzeja Stare pravoslavne crkve. Njegovi savremenici, ali i njihovi nasljednici, govorili su o hadži Maksi kao o primjeru poznatog sarajevskog duha punog ljudskosti, dobrote i širokogrudosti.
U svom čuvenom testamentu iz 1921. između ostalog je napisao:
“Srpskoj sirotinji 1000 (hiljadu) dinara – društvu Kola srpskih sestara. Rimokatoličkoj sirotinji 500 (pet stotina) dinara. Muslimanskoj sirotinji 500 (pet stotina) dinara – društvu Merhamet. Jevrejskoj sirotinji 500 (pet stotina) dinara – društvu „Societad de visitar dollentes“.
Ovo je moja naredba i služi samo za mene, a neka bude pouka svakome živome bratu i prijatelju, koji bude imao svijesti i razuma u glavi.”
Makso Despić je također jedan od utemeljitelja Saborne pravoslavne crkve u Sarajevu, a kao veliki dobrotvor i vizionar zaslužan je i za nastanak pozorišne umjetnosti u gradu na Miljacki.
Naime, prema primjeru evropskih pozorišta, koja je posjećivao tokom svojih putovanja, hadži Makso je organizirao u svojoj kući pozorišne predstave kao kućne zabave za prijatelje, rodbinu, poslovne partnere i diplomate, u prostoriji nazvanoj „Pozorišna sala“, pa se Despića kuća s pravom naziva pretečom savremenog pozorišta u Sarajevu.
Despići – Sarajevska elita iz 19. stoljeća