Pravoslavni vjernici 7. januara proslavljaju svoj najveći praznik – Božić. Praznik je to kada se cijela porodica okuplja, u spomen na dan rođenja Gospoda Isusa Hrista, Sina Božijeg, prema pravoslavnom vjerovanju.
Božić se smatra za praznik rađanja novog života, praznik djece i djetinjstva, praznik roditeljstva kod pravoslavaca, i ispunjen je raznim vjerskim običajima i obredima.
Običaji
Prvi dan Božića obilježava se kao dan radosti rađanja, obnavljanja života, dok se drugi dan provodi u svečanom, tihom domaćem raspoloženju, a u crkvama služi Liturgija zahvalnosti Bogorodici. Drugog dana Božića pravoslavni vjernici obeležavaju Sabor Presvete Bogorodice, a treći dan je posvećen Svetom prvomučeničku i arhiđakonu Stefanu. Prvog dana Božića se ne ide u goste. Izuzetak je položajnik, prvi i jedini gost u kući, koji bi trebalo da donese sreću, napredak, radost i ljubav, pa porodice nastoje da za položajnika izaberu neku blisku osobu i dobronamjernu prema ukućanima.
Običaj je da se na Božić ljudi umjesto uobičajnog pozdrava, pozdravljaju sa “Hristos se rodi” i “Vaistinu se rodi”, a nijedan praznik nema više narodnih običaja koji su se održali do danas. Najzastupljeniji su polaganje badnjaka, zastiranje domova slamom, kvocaje i pijukanje, miješanje česnice i dolazak položajnika.
Badnji dan i Badnjak
Dan uoči Božića, 6. januara, zove se Badnji dan. Naziv je dobio po tome jer se toga dana siječe badnjak (drvo) i unosi u kuću. Sa ovim danom već počinje Božićno slavlje. Prave se kolači, torte, i priprema božićna trpeza. Badnjak je obično mlado, hrastovo ili cerovo drvo, koje se na Badnji dan ujutro rano siječe i donosi pred kuću. U gradskim sredinama Badnjak se kupuje u crkvi. Noć uoči Božića, badnjak se zajedno sa slamom i pečenicom unosi u kuću. Badnje veče spaja Badnji dan i Božić. Običaj je da kad padne mrak domaćin sa sinovima unosi u kuću pečenicu, badnjak i slamu. Badnjak se stavlja na ognjište, ali pošto ognjišta nema u današnje vrijeme, stavlja se pored šporeta ili peći, i odmah se jedno drvo loži. Tamo gdje nema peći ili šporeta, badnjak se stavlja pored pečenice. Poslije badnjaka u kuću se unosi slama. Domaćica u slamu pod stolom, gdje se večera, stavlja razne slatkiše, sitne poklone i igračkice, koje djeca traže i pijuču kao pilići. Slama simbolizuje onu slamu u pećini na kojoj se Hristos rodio. Kada se unesu pečenica, badnjak i slama, ukućani svi zajedno stanu na molitvu, otpjevaju tropar “Roždestvo tvoje…”, pomole se Bogu, pročitaju molitve koje znaju, čestitaju jedni drugima praznik i Badnje veče i sjedaju za trpezu. Večera je posna, obično se priprema prebranac, svježa ili sušena riba i druga posna jela. Neki vjernici su od 28. novembra započeli Božićnu post koja traje do pravoslavnog Božića 7. januara. Tokom ovog perioda vjernici se se uzdržavaju od mesa i mliječnih proizvoda i nisu jeli jaja.
Božić
Prvi dan Božića je 7. januar. Na božićnje ujutro, prije svitanja, zvone sva zvona na pravoslavnim hramovima, puca se iz pušaka i prangija i objavljuje se dolazak Božića i božićnog slavlja. Domaćin i svi ukućani oblače najsvečanije odijelo, i odlaze u crkvu na jutrenje i Božićnu liturgiju. Poslije službe u crkvi se prima nafora (osvećeni hljeb) i prvo se ona uzima na Božić. Ljudi se pozdravljaju riječima: “Hristos se rodi!” i otpozdravljaju: “Vaistinu se rodi!” Na Božić, rano prije podne, u kuću dolazi specijalni gost, koji se obično dogovori sa domaćinom, a može biti i neki slučajni namjernik. On se posebno dočekuje u kuću i zove se položajnik. Položajnik simbolički predstavlja one Mudrace koji su pratili zvijezdu sa Istoka i došli novorođenom Hristu na poklonjenje. Domaćica poslužuje položajnika i daruje ga prikladnim poklonom. Po vjerovanju, on je osoba koja na Božić, i za cijelu narednu godinu, donosi sreću u kuću. Rano ujutro na Božić, domaćica zamijesi testo od kojeg peče pogaču koja se zove česnica. U nju se stavlja zlatni, srebrni ili obični novčić, odozgo se bode grančicom badnjaka, i ta česnica ima ulogu slavskog kolača na Božić. Kada svi stanu za sto, domaćin zapali svijeću, uzima kadionicu, okadi ikone, kandilo i sve prisutne, preda nekom mlađem kadionicu koji kadi cijelu kuću. Ukoliko neko od ukućana zna, pjeva božićni tropar. Ukoliko ne, naglas se čita “Oče naš”. Kad se molitva završi pristupa se lomljenju česnice. Onaj ko dobije dio česnice u kojoj je novčić, po narodnom vjerovanju, bit će sretan cijele godine. Kada se završi lomljenje česnice, ukućani jedni drugima čestitaju praznik i sjedaju za trpezu.
Sretan Božić želi vam Furaj.ba tim!
