Na proljeće ove godine Zemaljski muzej BiH će nakon višegodišnje pripreme postati bogatiji za iznimno vrijednu izložbu “Bosna i Hercegovina u prahistorijsko doba”.
Riječ je o najvećoj prijeratnoj postavci Odjeljenja za arheologiju koja već pune tri decenije zbog neuslovnosti tog dijela muzejskog objekta nije bila dostupna javnosti. Naime, galerijski prostor bio je oštećen ratnim dejstvima, krov je prokišnjavao, stolarija i stropno slikarstvo bilo je u lošem stanju. No, zahvaljujući sredstvima iz Specijalnog fonda američkih ambasadora, sva oštećenja su proteklih godina popravljena te je jedna od najvećih postavki Muzeja spremna za “useljenje”.
U Zemaljskom muzeju trenutno su u toku radovi na konzervaciji i restauraciji kompletnog arheološkog materijala za izložbu.
Podsjećamo, zadnja stalna postavka ove veličanstvene izložbe urađena je na stogodišnjicu Muzeja 1988. godine, te da je to jedina stalna postavka koja od rata do danas nije otvorena. U pitanju je prahistorijska zbirka, najveća zbirka i kolekcija na Odjeljenju za arheologiju koja broji približno oko sto hiljada inventarnih jedinica – najprepoznatljivijih, najlukzsuznijih i najboljih koji nas kulturološki zapravo određuju kao Bosnu i Hercegovinu u Evropi i regionu.
Izložba će biti predstavljena javnosti u novom konceptu i sadržavat će i manje poznate artefakte koji su se do sada čuvali u depou.
Iz postavke se posebno ističu artefakti Butmirske kulture, zatim područja Glasinca, Donje doline, većeg dijela Hercegovine. Centralno mjesto zauzimat će poznati drveni čamac iz Donje doline, jedan od rijetkih koji su sačuvani na području regiona, a vrijednim posebno zbog dužine od čak 12,5 metara. Dominirat će paviljnom jer će uz pomoć sajli biti postavljen da visi sa plafona.
Rad na tom iznimnom eksponatu bio je veliki konzervatorsko-restauratorski projekat na kojem su radili stručnjaci konzervatori iz svih laboratorija, zajedno sa tehničkim osobljem Zemaljskog muzeja BiH.
Projekat preventivne konzervacije muzejskih zbirki provodi se u dvije faze, a kompletna finansijska sredstva obezbjeđena su iz Specijalnog fonda američkih ambasadora za zaštitu kulturne baštine. Implementaciju provodi Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika zajedno sa stručnjacima iz Zemaljaskog muzeja i uz konsultacije kolega iz muzeja Louvre i Smitson institucije. Kroz taj projekt završena je i restauracija krova iznad paviljona za Arheologiju, vodovodnih i električnih instalacija te prozora i vrata, kao i oslikavanje stropa.
Zato što jedan članak nije dovoljan…
ZEMALJSKI MUZEJ BOSNE I HERCEGOVINE: ČUVAR KULTURNOG I PRIRODNOG NASLIJEĐA
