Psiholozi upozoravaju: Stres zadržan tokom godišnjeg postala učestala pojava

Potpuno se isključiti iz svega tokom ljetnog godišnjeg odmora san je svakog zaposlenika, no u Španiji se pod utjecajem pandemije mnogi teško mentalno opuštaju pa nedovoljno svježi vraćaju na radna mjesta.

“Nisam se uopće odmorila”, kaže Carla, zamjenica direktora jedne marketinške agencije, nakon što se vratila u Madrid s plaže u Andaluziji, na jugu Španije.

“Kada vidim e-mail svojih kolega, ili da nešto nije učinjeno dobro, ne mogu ostati mirna kao da se ništa ne događa. Sve vrijeme sam zbog toga gledala u mobitel”, dodaje.

Time nestaje stereotip o Špancima kao južnjacima kojima ništa ne može poremetiti popodnevno spavanje, poznato kao “siesta”.

Psiholozi upozoravaju da je stres zadržan tokom godišnjeg odmora postala učestala pojava. Posljednja anketa koju je provela kompanija za zapošljavanje Adecco pokazala je još 2019. da se 39,3 posto Španaca ne može mentalno opustiti tokom odmora a situacija je postala gora nakon izbijanja koronavirusa, piše Hina.

Rad od kuće videovezom je izbrisao strogu granicu između radnog i slobodnog vremena.

“Prije su mnogi odlazili u ured, a po izlasku bi počinjalo njihovo slobodno vrijeme. Više ne bi razmišljali o poslu. No to sada više nije tako”, kaže psihologinja Silvia Álava za špansku javnu televiziju TVE.

“Puno nas radi od kuće ili bilo kojeg mjesta s mogućnošću spajanja na internet pa se zbog toga teže ‘isključiti’ kada dođe vrijeme za to, objašnjava.

Od aprila do juna je od kuće umjesto iz ureda radilo oko 1,3 miliona Španaca, pokazuje anketa Španskog instituta za statistiku (INE).

“Većina ljudi odlazi ljetos na godišnji odmor iritirana i s manje energije neko ikada. Prošlo ljeto nije bilo tako jer smo odlazili na ljetovanje nakon dugog razdoblja provedenog u kućama pa smo išli na put puni želje, uvjereni da dolazi kraj pandemije. No sada vidimo da kraja nema pa smo emocionalno oslabljeni a mozak iscrpljen”, napominje Álava.

“I upravo sada kada bismo se trebali odmoriti bolje nego prije, ljudi se ne uspijevaju mentalno opustiti tokom ljetovanja”, upozorava.

Zbog čega se ne možemo opustiti?

Više je razloga zašto se osobe ne uspijevaju opustiti i odmoriti čak i kada odlaze na pješčane plaže poput onih u Andaluziji.

Neki rade na zahtjevnim poslovima ili pred sebe stavljaju prevelike zahtjeve ili pak kompanije od njih previše traže. Drugi razlog je povezan s funkcioniranjem mozga koji se ne uspijeva brzo prilagoditi razdoblju mira nakon proživljene stresne situacije. Treći razlog je, kaže psiholog Alberto Alemany, u posebnosti svake osobe.

“Još uvijek je puno kompanija koje ne poštuju odmor radnika. To pokazuje kako ima onih koji ne razumiju da tako smanjuju učinak zaposlenika”, ističe Alemany koji u sklopu centra Mentevita u Madridu radi s kompanijama na poboljšanju psihološkog zdravlja radnika.

Većina Alemanijevih pacijenata su ljudi pod stresom, što je štetno i za njih osobno ali i za kompanije. Alemany tvrdi da je krivica podjednaka jer i sami zaposlenici nekada ne žele reći svom šefu: “Ne mogu, na godišnjem odmoru sam”.

Tokom godine se nakupljaju umor, stres i tjeskoba pa se nije odmah lako opustiti niti kada se najednom osoba nađe u tišini, uz šum valova ili na ležaljci uz plažu.

Psihologinja Lina Romillo kaže kako mnogim zaposlenicima “trebaju 3 ili 4 dana” da njihov mozak uopće shvati da je na odmoru.

“Posljednja 2 ili 3 dana prije povratka na posao opet počinju razmišljati o radu, pa ako su ukupno 15 dana na godišnjem polovicu tog vremena potroše ne odmarajući se. Njihova tijela su na plaži a misli u uredu”, upozorava Romillo.

Neke osobe zbog svoje vlastite specifičnosti same sebi ne dopuštaju odmor, narušavajući si zdravlje. “Moja je krivica što se ne znam opustiti”, priznaje Carla po povratku u Madrid.

“Ja naprosto ne mogu biti dvije sedmice bez gledanja e-mailova, svjesna sam i da općenito previše tražim od sebe same kada je riječ o poslu”, dodaje.

Živjeti tako s nakupljenim stresom i ne dopuštajući mozgu da se odmori čak i kada je na godišnjem odmoru, može uzrokovati mentalne i fizičke zdravstvene probleme.

Álava napominje kako je “mozak produktivniji nakon odmora” a Romilla upozorava kako “mentalna iscrpljenost može dovesti i do teškog fizičkog umora”.

“Nakon istrčanog maratona nisi spreman za trčanje još jednog idući dan. S mozgom je ista situacija kao i s mišićima, potreban mu je odmor”, kaže psihologinja Álava, prenosi Hina.