U rađanju automobila i autoindustrije važnu ulogu odigrala je jedna žena – Njemica Berta Benz.
Davne 1888. godine Berta se odvažila sjesti za volan vozila koje je konstruisao njen suprug Karl Benz, jedan od pionira autoindustrije i osnivač kompanije u kojoj će se kasnije roditi jedan od najpopularnijih automobila na svijetu – Mercedes-Benz. Kada je, sva nasmijana, sjela za volan, posmatrači su sa čuđenjem gledali tu „kočiju bez konja“.
Autorica: Semra Hodžić
Karl i Berta, roditelji Mercedesa
Bertu iz Pforzheima, grada na rubu Schwarzwalda, oduvijek su zanimale prirodne nauke i zanimljivosti poput npr. šta pokreće lokomotivu. No, vrijeme u kojem je živjela nije poznavalo današnja prava, pa joj nije bilo omogućeno da ima visoko obrazovanje. Ipak, ona je oduvijek težila k znanju. Supruga Karla upoznala je jedne prilike dok su se vozili kočijom, gdje je tokom vožnje slušala o „kolima bez konja“, projektu na kojem je radio. I tako je Berta znala da s tim čovjekom treba provesti ostatak svog života.
U životu je bila vrlo odlučna, tako da je odmah po upoznavanju Karla odlučila iskoristiti tek donesen zakon u Njemačkoj, da bez pristanka porodice svojevoljno čini sa svojim mirazom šta poželi. Tako je prije udaje za Karla, novac od miraza investirala u njegovu firmu za obradu gvožđa, a zatim i u razvijanje mehaničke industrije. Tako je Berta postala ne samo Karlova životna partnerica, već i poslovna, te iznimna finansijska podrška.
Prvi vozač u historiji
Davnog 29. januara 1886. godine Karl Benz registrovao je patent motornog vozila i tako je postao inovator automobila. Konstruisao je automobil na tri točka koji je pokretao četvorotaktni motor snage manje od jedne konjske snage, a mogao je postići brzinu od 16 kilometara na sat. Iako je njegov izum bio ravan čudu, nije bilo zainteresiranih za kupovinu ovog vozila, a Karl je bio skeptičan da se usudi isprobati svoj izum u vožnji po putu.
Za taj poduhvat Karl nije bio spreman, ali jeste Berta. Ona je vjerovala da je svijet spreman za automobile i odlučila je krijući od Karla isprobati vozilo na putu od Mannheima do svog rodnog Pforzheima, udaljenog oko 106 kilometara. Željela je i Karlu i svijetu pokazati da je to vozilo značajan izum, i da će im u konačnici i donijeti dosta novca. Tako je Berta u rano jutro, 5. augusta 1888. godine sjela za volan Karlovog trotočkaša i krenula na epsko putovanje sa sinovima Eugenom i Richardom. Njihov put zaista je bio epski. Najprije, osim da je spretna vozačica prvog automobila na cesti ikada, Berta je pokazala i impresivno znanje iz mehanike popravljajući nekoliko kvarova na automobilu uz pomoć stvarčica iz torbice, dok su joj sinovi pomagali da motor dobija neophodnu vodu za hlađenje koja se je tada često morala dopunjavati. Putevi su bili loši, saobraćajnih znakova nije bilo, morala je voziti pored pruge, a benzina je bilo malo. U rezervoaru su tada imali samo 4,5 litra benzina. U gradiću Wiesloch su stali da kupe ligroin, naftni rastvarač koji se u to vrijeme mogao kupiti samo u apotekama. Zato se tamošnja gradska apoteka danas smatra prvom benzinskom pumpom na svijetu. U nekoliko navrata, tačnije na uzbrdicama morali su stati i pogurati vozilo koje nije imalo snage da savlada strme uspone.
Kada su stigli, Berta je Karlu poslala telegram o tome šta su upravo učinili, a podvig je ponovila – vratila se automobilom nazad. Kad je saznao za njen podvig, Karl je bio ponosan jer je njegova supruga bila hrabrija od njega. Koliko je u toj priči legende, teško je reći, ali historija Bertu Benz pamti kao prvu osobu koja je automobilom prešla veću udaljenost.
Memorijalna ruta Berte Benz
Dionica koju je Berta tada prešla sa sinovima uvrštena je u turističku ponudu Njemačke i zove se „Memorijalna ruta Berte Benz“. Ruta je uspostavljena 2008. godine, dio je Evropske rute industrijskog naslijeđa i duga je 194 kilometra, jer obuhvata i Bertin povratak u Mannheim drugim putem. Posjetioce vodi kroz fascinantne predjele Badena, Odenwalda i Schwarzwalda.
Početna stanica rute je takozvani „grad kvadrata“ – Mannheim. U ovom gradu su, osim prvog automobila, nastali i preteča bicikla i prvi traktor Lanz Bulldog. U Mannheimu će svakoga oduševiti barokna palača, jedna od najvećih u Evropi, vodotoranj i Luisenpark, te brojni muzeji poput Technoseuma, Kunsthalle Mannheim i Reiss-Engelhorn muzeja.
Put se nastavlja do Ladenburga, gradića u kojem je otac Mercedesa proveo posljednje godine života i u kojem je sahranjen, a zatim nastavlja do historijskog grada Heidelberga. U njemu niko neće ostati ravnodušan na ruševine gotskog dvorca koji i sada priča svoje slavne priče, ali i na ostatak grada – od starog dijela do starog mosta, od fascinantnih trgova Marktplatz i Kornmarkt, crkve Svetog Duha. U ovom gradu davne 1386. godine osnovan je i jedan od najstarijih univerziteta u Evropi, u kojem su studirali ili predavali Hegel, Robert Schumann, Erich Fromm i Hannah Arendt. Tamo ćete vidjeti i aleju gdje su slavni filozofi tražili inspiraciju, a koja je nazvana Put filozofa. Usput ćete vidjeti i kuću Maxa Webera, kojeg smatraju jednim od očeva sociologije.
Na ovoj ruti svakako ćete se zaustaviti u gradiću Wieslochu u kojem je Berta zastala da toči gorivo. Vjerovali ili ne, u njemu je još apoteka u kojoj je kupila ligroin, a ispred nje je spomenik njenom podvigu.
Put vas dalje vodi u Zlatni grad – Bertin rodni Pforzheim, poznat po proizvodnji nakita i satova. Kako biste shvatili zbog čega ga tako zovu najbolje je posjetiti Muzej nakita, a zatim i Muzej vozila. Ova regija inače impresionira prirodnim ljepotama, a u najljepšem pogledu u gradu uživat ćete s Wallberga.
Na povratku je Berta vozila drugim putem, pa ruta vodi i u Hockenheim. Grad je nadaleko poznat po Hockenheimringu, stazi za automobilske utrke, koja je od 1970. bila domaćin preko 30 utrka Grand Prixa njemačke Formule 1. Za sve koji se žele upoznati sa historijom Hockenheimringa u gradu se nalazi i muzej posvećen automotosportu. U sklopu Memorijalne rute, iz Heidelberga se vozi i kroz prelijepo mjestašce Ketsch, a zatim se stiže u Schwetzingen. Grad je najpoznatiji po palači Schwetzingen i Schlosstheatru, a u parku palače nalazi se i Crvena džamija iz 18. stoljeća, najstarija sačuvana građevina te vrste u Njemačkoj.
Na putu ka Pforzheimu ruta prolazi i kroz Grötzingen, danas dio Karlsruhea, grada u kojem je rođen Karl Benz. Na povratku, kod Brettena, nedaleko od rute je manastir Maulbronn, zaštićen kao UNESCO-ova svjetska baština. U manastirskoj školi učili su astronom i matematičar Johannes Kepler, pjesnik Friedrich Hölderlin i pisac Hermann Hesse.
Svakako, rutu je najbolje upotpuniti posjetom Muzeju Mercedes-Benza koji se nalazi u Stuttgartu i u kojem ćete se upoznati sa historijom i razvojem ovog legendarnog automobila na prostoru od 16.500 kvadratnih metara i devet nivoa, i svim onim što Mercedes duguje Berti Benz. U znak sjećanja Mercedes joj je posvetio i kratki film kojeg možete pogledati i online.
