Kada sletite na azijsku stranu Istanbula, na jedan od dva međunarodna aerodroma u ovoj metropoli, jeste li se ikada zapitali ko je bila Sabiha Gökçen, žena po kojoj aerodrom nosi naziv? Odgovor krije nevjerovatnu životnu priču.
Sabiha Gokcen bila je prva žena borbeni pilot na svijetu i usvojena kćerka osnivača moderne Turske, Mustafe Kemala Atatürka.
Sabiha Gokcen – od siročeta iz Burse do predsjedničke rezidencije
Sabiha je rano ostala siroče nakon smrti roditelja, Mustafe Izzeta Beya i Hayriye Hanım. Preokret u njenom životu dogodio se 1925. godine tokom Atatürkove posjete Bursi. Tada dvanaestogodišnja djevojčica, Sabiha je uspjela prići turskom lideru i prenijeti mu svoju veliku želju da studira u internatu.
Dirnut njenom pričom i hrabrošću, Atatürk ju je, uz dozvolu starijeg brata, odlučio usvojiti. Sabiha se seli u predsjedničku rezidenciju Çankaya u Ankari, gdje je odrastala uz ostale Atatürkove usvojene kćerke – Zehru, Afet i Rukiyu.
Strast prema visinama i odlazak u Rusiju
Nakon osnovnog obrazovanja u Ankari, Sabiha Gokcen upisuje Američku akademiju Üsküdar u Istanbulu. Preokret u njenoj karijeri dogodio se u maju 1935. godine, kada je sa Atatürkom prisustvovala otvaranju letačke škole “Turske ptice” (Türkkuşu). Fascinirana prikazanim vještinama, prvobitno je poželjela da postane padobranac, ali je ubrzo shvatila da je njena prava ljubav upravljanje avionom.
Nakon što je stekla pilotsku dozvolu, turska država je šalje na napredno školovanje u Rusiju. Među osam izabranih pilota koji su upućeni na tečaj za pilote jedrilica i motornih aviona, Sabiha je bila jedina djevojka.
Prvi borbeni letovi na Balkanu i hiljade sati u zraku
Nakon povratka sa školovanja, Sabiha Gokcen diplomira na Vazduhoplovnoj školi u Eskişehiru 1936. godine. Umjesto civilnog vazduhoplovstva, donosi hrabru odluku i ulazi u Prvi vazduhoplovni puk kao prva vojna pilotkinja. Na ovoj bazi upravljala je teškim bombarderima i avionima lovcima, rušeći sve predrasude tog vremena.
Tokom svoje impresivne letačke karijere, provela je oko 8.000 sati u zraku i uspješno izvršila 32 borbene misije, uključujući i učešće u Balkanskim igrama 1938. godine, gdje je letjela širom regije kao simbol moderne Turske.
Posljednji let u devetoj deceniji života
Fascinantno je da njena ljubav prema letenju nikada nije prestala. Svoj posljednji let Sabiha Gökçen imala je 1996. godine, u 83. godini života. Letjela je modernim avionom Falcon 2000, u pratnji francuskog pilota Daniela Actona, dokazavši još jednom da za nju granice i godine ne postoje. Preminula je pet godina kasnije, 2001. godine.
Živi spomenik na azijskoj strani Istanbula
Iste godine kada je ova velika pilotkinja preminula (2001.), otvoren je međunarodni aerodrom koji ponosno nosi njeno ime. Smješten na azijskoj strani, oko 35 kilometara jugoistočno od centra Istanbula, ovaj aerodrom je izgrađen kako bi rasteretio vazdušni saobraćaj turske metropole.
Danas ovaj moderni aerodrom sa nacionalnim i internacionalnim terminalima predstavlja jedan od najprometnijih tranzitnih centara u Evropi. Tako, svaki put kada sletite na pistu aerodroma Sabiha Gokcen, zapravo slijećete na spomenik ženi koja je promijenila istoriju svjetske avijacije.
