Samir i Ernis u svom koferu nose muzej. Samir Avdić je načelnik, a Ernis Šljivo kustos Odjela za etnologiju Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Godinu dana su radili na razradi ideje da bi 2011. godine u veliki kofer stavili replike predmeta iz muzeja i do danas obišli preko 50 različitih ustanova. Prvobitna ideja je bila donijeti muzej slijepim i slabovidnim osobama, ali su vrlo brzo shvatili da njihov kofer ima još veću misiju: donijeti muzej djeci u vrtiće i osnovne škole, osobama sa poteškoćama širom Bosne i Hercegovine.
Autor: Imrana Kapetanović
Recite nam ukratko nešto o projektu Muzej u koferu
Projekat je prvenstveno nastao za djecu sa invaliditetom i, pošto se pokazao kao jako dobar, shvatili smo da ga možemo proširiti i na vrtiće i osnovne škole, te organizacije koje rade sa osobama sa poteškoćama. Projekat je započeo 2011. godine i od tada smo obišli 50-ak lokacija po cijeloj Bosni i Hercegovini. Švedska organizacija CHVB je finansirala našu ideju, a sam projekat je koštao oko 3.000KM. Kofer je praktičan, sadrži kopije predmeta iz muzeja, a nas dvojica se nadovezujemo i nadopunjujemo sa pričama vezanim za te predmete i uspostavljamo interakciju sa djecom. Prilagođavamo se grupama sa kojima radimo.
Godine 2013. u Sarajevu je bio Meet See Do sastanak na kojem je bila prezentacija svih muzejskih projekata i glasanjem učesnika naš projekat je osvojio prvo mjesto.
Kako ste odabrali predmete koji će biti u ovom koferu?
Prije nego smo počeli sa odabirom eksponata odlazili smo u Centar za slijepe i slabovidne osobe na njihove časove. Pošto oni najbolje percipiraju dodirom, odlučili smo se za predmete koji se prave od drveta i napravili smo umanjene kopije. Ono što je bilo presudno za odabir predmeta jeste da on ima dobru priču, koja djeci neće biti dosadna. Objašnjavamo im kako je izgledao život prije 100 i više godina i kako su se ovi predmeti koristili i bili neizostavan dio života. Recimo, imamo priču jedne gospođe vezanu za siniju. Ona je govorila: “Za nas je sinija bila centar svijeta. Mi oko sinije kao u kolu, jedni drugima oči i uši za gledanje.” Ona je htjela da naglasi tu simboličku funkciju sinije.
Koliko se predmeta nalazi u koferu?
Kofer sadrži 20 predmeta, a napravljen je po dimenzijama Renola 5 kojim smo putovali. Kada radimo sa djecom vadimo jedan po jedan predmet i oni idu od ruke do ruke i vidimo na koje predmete djeca bolje reaguju. Na osnovu toga ćemo polako i da mijenjamo predmete. Neke jer im nisu bili interesantni ili se nisu pokazali kao praktični, a neke jer nemaju baš dobru priču.
Ko je izradio predmete za kofer?
Predmete je izradio jedan zanatlija iz sela Šćipi kod Prozora. Oduvijek je volio da izrađuje predmete od drveta, a prednost je bila što je u djetinjstvu koristio sve te predmete pa je znao kako da ih napravi.
„Mi o nama“ je platforma za promociju pozitivnih priča o individualcima i individualkama, incijativama, grupama i aktivnostima u Bosni i Hercegovini. Aktivnost zajednički implementiraju Omladinska novinska asocijacija u BiH (ONAuBiH) i Centar za kulturnu i medijsku dekontaminaciju (CKMD), podržanu od strane BHRI (Bosnia and Herzegovina Resilience Initative) projekta.
