Smještena u samom srcu Tuzle, sa novom kupolom i munarom, jedan od najznačajnijih spomenika islamske arhitekture u Bosni i Hercegovini Šarena džamija, svečano će biti otvorena 5. maja u okviru manifestacije “Dani vakufa 2025”.
Ukupna vrijednost projekta rekonstrukcije iznosila je oko 2,1 milion KM, a u potpunosti je finansirana od Generalne direkcije vakufa Republike Turske, posredstvom Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH. Zahvaljujući tome, Šarena džamija poznata i pod imenima Časna, Atik, Gradska, te Behram-begova – vraćena je u oblik koji podsjeća na njen prvobitni izgled. Protokol o restauraciji potpisan je 2017. godine, a radovi su započeli 2018.
Radove su osim Vakufske direkcije pratili i stručnjaci Zavoda za zaštitu spomenika BiH. Rekonstrukcija je bila izrazito složen i zahtjevan proces, od istražnih radova i projektovanja, pa sve do same izvedbe.
Danas Šarenu džamiju krase bogati zidni motivi koji, pored duhovnog značaja, ostavljaju snažan vizuelni dojam i podsjećaju na bogatu kulturno-historijsku baštinu.
Prelijepa unutrašnjost Behram-begove džamije svjedoči o njenoj izuzetnoj umjetničkoj i arhitektonskoj vrijednosti.
Sve estetske karakteristike, uključujući obradu fasade, otvore, dekorativne elemente poput nazubljenih prsobrana i vijenaca, te unutrašnja obrada, izvedene su u pseudomaurskom maniru.
Projekt rekonstrukcije obuhvatio je brojne zahvate: uklanjanje četvorovodnog krova iznad molitvenog prostora i izgradnju autentične kupole, uklanjanje trijema izgrađenog 1960. godine i njegovo vraćanje u prvobitni oblik, obnavljanje reljefne dekoracije na munari i fasadama, konstruktivnu sanaciju temelja, ojačavanje zidova, oslikavanje enterijera, kao i uređenje harema i vanjskog prostora. Kupola džamije sada izgleda kao ona iz 1888. godine.
Šarena džamija smještena je na blagom uzvišenju u Atik mahali u Tuzli. Prvi put se spominje 1548. godine, a smatra se da je izgrađena nakon 1533. Vakuf Časne (Atik) džamije nastao je u prvoj polovini 16. stoljeća. Džamija, zajedno s medresom i mektebom, izgorjela je u požaru 10. septembra 1871. godine.
Džamiju je projektovao Franc Mihanović, dok su kasnije adaptacije rađene po projektu Franca Kurila. To je rijedak i vrijedan primjer arhitekture tog doba, a njen značaj dodatno povećava autentična slikana dekoracija, koja se – iako djelimično prekrivena – uspjela očuvati. Zbog dvobojne fasade i bogato oslikanog enterijera, u narodnoj tradiciji poznata je kao Šarena džamija, saopćeno je iz Vakufske direkcije IZ u BiH.
