Menu
Menu
U Sarajevu se u protekla dva dana održao 11. Sarajevo Business Forum 2022 koji je privukao oko 1.550 domaćih, regionalnih i svjetskih predstavnika vlada, ministarstava i poslovnih lica iz blizu 40 zemalja svijeta. Ove godine prijavljen je rekordan broj projekata. Tokom dvodnevne poslovno-investicijske konferencije predstavljeno je 313 projektnih prezentacija, te održano preko 400 B2B sastanaka. 11. SBF je pratilo preko 240 predstavnika medija iz zemalja regiona i svijeta.
Forum su otvorili član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i predsjednik Uprave Bosna Bank International Alek Bakalović. Komšić je iskazao potrebu političke i poslovne saradnje zemalja regiona, a Bakalović je rekao kako je domaćim privrednicima potreban know-how i pristup stranim tržištima, te da je koncept “nearshoringa“ prilika za privlačenje stranih investicija.
Regionalno ekonomsko uvezivanje zemalja Zapadnog Balkana je prvog dana Sarajevo Business Foruma definisano kao najefikasnije rješenje za našu regiju. Predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor je još jednom naglasio bitnost zajedničke saradnje zemalja Jugoistočne Evrope, te je pozvao političke lidere regiona na konstruktivnu organizaciju i kreiranje novih prilika za investicije. Pahor je i zagovornik pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.
„Smatram da BiH treba da dobije kandidatski status bez preduslova, a nakon toga da vlasti BiH ispunjavaju svih 14 preduslova za pristupanje EU. Predstoji jako puno posla, ali je ovo izvodivo i realno, te postoji politička volja u Briselu. Znam da je ovo hrabar potez, te izlazi iz okvira ustaljene dinamike, ali je ovo moj poziv EU i liderima ove zemlje.“, izjavio je predsjednik Slovenije Borut Pahor.
Specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler je rekao da je EU odgovorna za sva pitanja BiH i regiona, te da trebamo razmisliti kako da iskoristimo poslovne prilike, uprkos nesuglasicama i problemima sa kojima se ova zemlja suočava. I ministar gospodarstva i održivog razvoja Hrvatske Davor Filipović je izjavio kako je u vrijeme ekonomske krize zajednička dužnost zemalja regiona da nađu rješenje i da se ojačaju ekonomske veze u regionu, te da je ekonomski saradnja Zapadnog Balkana jedan od ključnih preduslova za ekonomski prosperitet regiona. Mehmet Muş, ministar trgovine Republike Turske je istakao važnost koncepta „nearshoringa“ za područje Balkana, te je naglasak stavio na regionalnom partnerstvu zemalja regiona, jer je Balkan blizak i Zapadu, ali i Aziji i zemljama Bliskog Istoka.
Prvog dana 11. SBF-a stručnjaci iz regiona i svijeta govorili o ekonomskom, privrednom i društvenom oporavku nakon pandemije Covid-19, ali i prilikama za preokret koje mogu pomoći regiji i BiH u budućem razvoju. Prisutnima su se obratili Stjepan Mesić, bivši predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Zaev, bivši premijer Republike Sjeverne Makedonije, Šekib Avdagić, predsjednik Istanbulske trgovinske komore (ITO), Ahmet Albayrak, izvršni potpredsjednik banke Kuveyt Turk, Sandrine Friscia, predstavnica Evropske investicione banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, Zain Al-‘Abidin ibni Tuanku Muhriz, osnivač i predsjednik Instituta za demokratiju i ekonomske odnose (IDEAS) iz Malezije, Orhan Aydin, član odbora Agencije za razvoj Ankare i član Vijeća za visoko obrazovanje TOBB, član Visokog savjetodavnog odbora OSBÜK-a i član izvršnog odbora ÜSIMP, te dr. Murat Yülek, osnivač i rektor Ostim tehničkog univerziteta.
Mesić je rekao da regija Zapadnog Balkana ovisna o investicijama drugih ekonomija, ali je isto tako ovisna o zajedničkoj političkoj i poslovnoj saradnji, te da zemlje Zapadnog Balkana trebaju da traže prilike i jačaju ekonomske i političke saradnje. Zaev je također pozvao na regionalnu saradnju, te podržao proces kreiranja jedinstvenog tržišta na Zapadnom Balkanu.
Drugi dan Sarajevo Business Forum 2022. je protekao kroz tematske panele i poslovne B2B sastanke. Chris Barton, trgovinski komesar Ujedinjenog Kraljevstva (UK) za područje Evrope je rekao da je cijeli svijet usmjeren pokretanju novih investicija, ekonomskom oporavku i podizanju ekonomskog standarda. Potencijali „nearshoringa“ u zemljama Zapadnog Balkana predstavljene su u studiji Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije. Održana su četiri su panela: „Perspektive Nearshoringa“, „Moć turizma za ekonomski razvoj“, „Uloga javno-privatnog partnerstva i transfer znanja u privatnom i javnom sektoru” i “Islamske finansije u postizanju ciljeva održivog razvoja“.
U panelu „Evropsko nearshoring iskustvo” učesnici su iznijeli vlastita iskustva, te su definisane prednosti ulaganja i realociranja proizvodnje u zemlje Zapadnog Balkana. Kao najveće prednosti zemalja Zapadnog Balkana za privlačenje stranih investicija su se izdvojile geografska blizina, niska cijena rada i edukovana radna snaga, ali su panelisti isticali i kulturolške sličnosti i veze među ljudima kao prednosti prilikom odluke za investiranje. Kao najinteresantnije sektore za investiranje u BiH i zemlje regiona panelisti su izdvojili sektor metalske i drvne industrije i energetski sektor. Također je rečeno kako je Bosni i Hercegovini potrebna i podrška vlada kroz različite reforme koje će olakšati administraciju, poboljšati obrazovni sistem, te utjecati na povećanje plata radnicima.
U saradnji sa USAID-ovim Projektom razvoja održivog turizma u Bosni i Hercegovini organizovan je panel “Moć turizma u podsticanju ekonomskog rasta”. Panelisti su govorili o najboljim međunarodnim praksama i razmatrali lokalne inicijative za pokretanje ulaganja u turizam, rast i razvoj, te industrije u BiH s ciljem pozicioniranja zemlje kao globalno konkurentne turističke destinacije. Panelisti su isticali regionalne saradnje kada je i sektor turizma u pitanju, ali i o važnosti brendiranja regionalne destinacije, koja je važna ne samo za sektor turizma nego i za ostale grane industrije. Panelisti na sesiji su govorili o BiH kao o najuzbudljivijoj destinaciji za posjetiti, ali i investirati.
Uloga javno-privatnog partnerstva i transfer znanja u privatnom i javnom sektoru bila je tema trećeg panela drugog dana 11. Sarajevo Business Foruma. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini prilike za javno-privatno partnerstvo se vide u svim industrijskim sektorima, a najveći potencijali za uspostavljanje javno-privatnog partnerstva se vide u sektoru energije i zdravstvu gdje i dalje dominiraju državne kompanije. Istaknuto je i kako saradnja između vlade i privatnog sektora mora biti postavljena na „win-win temeljima“.
Na kraju drugog dana 11. Sarajevo Business Foruma razgovaralo se o ulozi islamskih finansija u postizanju ciljeva održivog razvoja, te kako iskoristiti islamsko finansiranje za regulisanje siromaštva, socijalne nejednakosti i ograničene kapacitete vlade, odnosno sve negativno što utiče na nju i njene subjekte. Istaknuto je kako islamsko finansiranje nije isključivo vezano za islamske zemlje, te da je posmatrano kao važno sredstvo kada se kreiraju sinergije između privatnog i islamskog sektora i razvoja. Nakon ovog panela, predstavljena je i nova edukacijska platforma za islamske finansije i održivi razvoj razvijena od strane UNDP IICPSD i Islamske razvojne banke.
U sklopu 11. Sarajevo Business Foruma organizovan je okrugli sto na temu jačanja ekonomske saradnje između Bosne i Hercegovine i Bahreina, te poslovni razgovor sa predstavnicima iz Malezije koji je rezultirao potpisanim memorandumom o saradnji na polju poslovanja i uzajamne podrške.
