Jedna fotografija iz opkoljenog Sarajeva obišla je svijet i postala simbol dostojanstva, prkosa i snage žene u ratnim godinama. Na njoj je Meliha Varešanović, Sarajka čiji su držanje, elegancija i miran korak privukli pažnju svjetske javnosti, dok je grad živio pod opsadom.

Fotografija je nastala 1994. godine, sasvim slučajno, na relaciji Dobrinja – Alipašino Polje. Snimio ju je britanski fotoreporter Tom Stoddart, koji je tog dana radio u Sarajevu. Meliha tada nije ni znala da je fotografisana, niti je mogla pretpostaviti da će prizor kojem je pripadala postati jedna od prepoznatljivih fotografija ratnog Sarajeva.

„Fotografija je nastala 1994. godine, a nastala je s jednim velikim bolom kada je umrla moja mama. Fotografija je nastala slučajno na relaciji Dobrinja – Alipašino Polje“, prisjetila se Varešanović.

Stoddart je kasnije govorio da se, nakon što je snimio fotografiju, uplašio i potražio zaklon. Meliha je, međutim, nastavila svojim putem. Upravo taj trenutak – žena koja uspravno i smireno hoda gradom izloženim svakodnevnoj opasnosti – fotografiji je dao posebnu snagu.

Korak kao znak prkosa

Meliha je kasnije govorila da je ponosan hod dio njenog karaktera, ali i nešto što je naslijedila od majke. Tokom rata, kako je ispričala, nikada nije trčala.

Nije željela pokazati strah onima koji su posmatrali grad kroz nišane.

„Na svoj način sam željela da odagnam taj strah. To je bio poseban osjećaj prkosa, ponosa i inata“, kazala je.

Upravo su prkos i dostojanstvo postali neodvojivi od priče o fotografiji. U gradu bez normalnih uslova za život, svakodnevni odlazak po vodu, hranu ili druge potrepštine nosio je rizik, ali je Meliha nastojala zadržati osjećaj normalnosti.

Uprkos nedostatku struje, vode i hrane, brinula je o svom izgledu i štedjela ono što je imala.

„Jaka volja i navika, želja da živim i lijepo izgledam“, objasnila je govoreći o tome kako je uspijevala zadržati svoj izgled u ratnim godinama.

Fotografija koja je stigla do svjetskih časopisa

Fotografija je objavljena u brojnim svjetskim medijima, među kojima su bili časopis Life i Sunday Times. Ipak, Meliha dugo nije znala da je upravo ona žena s fotografije koja je obišla svijet.

Za njenu priču saznala je na neobičan način. U paketu s odjećom koji su joj poslale žene iz Engleske nalazio se primjerak časopisa Life. Na naslovnici je bila njena fotografija.

„To mi je bilo posebno zadovoljstvo. Tek 2012. godine uslijedio je susret“, prisjetila se Varešanović.

Tada je priča o fotografiji dobila i lični nastavak, nakon što je upoznala fotografa koji je zabilježio njen hod kroz ratno Sarajevo.

Sarajevska Sophia Loren

Meliha Varešanović s vremenom je dobila nadimak sarajevska Sophia Loren, a njena fotografija ponovo je privukla pažnju međunarodne javnosti kada ju je magazin Cracked uvrstio među fotopriče o hrabrim ženama i buntovnicama iz historije.

Uz fotografiju je opisana kao žena koja je „donijela glamur u ratnu zonu“.

Danas se ta fotografija ne pamti samo kao dokument jednog ratnog vremena. Ona je postala dio vizuelne priče o Sarajevu, gradu čiji su stanovnici, uprkos strahu i svakodnevnoj opasnosti, nastojali sačuvati dostojanstvo, navike i osjećaj života.

Meliha Varešanović ostala je zapamćena upravo po tome: kao žena koja je kroz opkoljeno Sarajevo hodala uspravno, elegantno i bez trčanja, pretvarajući običan trenutak iz svakodnevice u fotografiju koju je upoznao cijeli svijet.

Sedam ljekovitih svojstava hurmi

U okusu ploda palme Phoenix dactylifera kojeg danas nazivamo hurmama ili datulama ljudski rod uživa već hiljadama godina. Iako nema tačnih podataka, pretpostavlja se da se…

U okusu ploda palme Phoenix dactylifera kojeg danas nazivamo hurmama ili datulama ljudski rod uživa već hiljadama godina.

Ilustracija: Pixabay

Iako nema tačnih podataka, pretpostavlja se da se u svijetu uzgaja već više od 8.000 godina što potvrđuju i brojni arheološki nalazi.

Još u drevnom Egiptu smatrana je simbolom plodnosti, što potkrepljuje činjenica da su njena stabla prikazana na starim reljefima, spomenicima, kovanicama, vazama i drugim umjetninama.

Izuzetno je to slatko i ukusno voće koje se može konzumirati svježe, polusuho ili suho. Zbog širokog spektra nutritivnih vrijednosti opravdano se naziva super voćkom.

Hurma je vitaminima A1, C, B1, B2, B3, B5 i B9 (folna kiselina), a od minerala tu su kalcij, magnezij, kalij, fluor, sumpor i željezo.

Zbog visokog udjela željeza ovo voće se posebno preporučuje anemičnim osobama kao i populaciji koja ima pojačane potrebe za tim mineralom, poput trudnica i djece u pubertetu.

Obiluje kalijem zbog čega se smatra izuzetnim saveznikom u očuvanju zdravlja srca, živčanog sistema i mišića, a fluor prisutan u plodovima hurmi prevenira pojavu karijesa. Sadrži i karotenoide lutein te zeaksantin, koji su od velike važnosti za očuvanje dobrog vida.

Također, hurma u svom sastavu sadrži čak 23 aminokiseline, te je uz to još i odličan izvor prirodnih vlakana višestruko korisnih za ljudski organizam.

Ljekovita svojstva hurmi

Osim što daju energiju i pomažu u održavanju fizičke forme, hurme su vrlo dobri čuvari cjelokupnog zdravlja. Njihova uloga je višestruka i gotovo da nema tegobe koju one ne mogu otkloniti ili ublažiti.

1. Čuvaju zdravlje srca i kardiovaskularnog sistema

Hurmee sadrže nutrijente od kojih vaše srce može imati brojne koristi. Određeni vitamini sadržani u hurmama, uključujući vitamin A, vitamin C i neke vitamine B skupine, od ključne su važnosti za zdravlje srca.

Naprimjer, folna kiselina pomaže držati pod kontrolom homocistein – aminokiselinu čije su visoke razine povezane s bolestima srca, a hurme su bogate i antioksidansima kao što su karotenoidi lutein i zeaksantin koji također pomažu u prevenciji srčanih bolesti.

Ovo voće svakako bi se trebalo naći na meniju osoba koje pate od povišenog krvnog pritiska jer sadrže vrlo malo natrija, a bogate su kalijem, kalcijem i magnezijem, mineralima koji doprinose snižavanju krvnog pritiska.

Jedna hurma sadrži 167 mg kalija, 15 mg kalcija i 13 mg magnezija.

2. Snižavaju kolesterol

Povišen holesterol je zdravstveni problem s kojim se svakoga dana suočava sve veći broj ljudi, a posljedice toga se najviše odnose na povećan rizik za razvoj bolesti srca i kardiovaskularnog sistema.

Istraživanja su pokazala da hurme imaju sposobnost smanjiti razinu neželjenog LDL kolesterola u tijelu, zbog čega se njihova konzumacija posebno preporučuje osobama s povišenim vrijednostima holesterola.

3. Sprečavaju moždani udar

Moždani udar je treći uzrok smrtnosti u zemljama zapadne Evrope te prvi uzrok invaliditeta kako u svijetu tako i kod nas, a istraživanja su pokazala da pojačan unos kalija (oko 1500 mg dnevno) može smanjiti rizik od moždanog udara za čak 25 posto.

Ovo voće sadrži mineral fosfor koji je poznat kao “hrana za mozak” i koji pomaže u održavanju zdravlja i kognitivnih funkcija mozga.

Zbog toga se hurme, kao bogati izvor ovog minerala, posebno preporučuju djeci u razvoju te osobama koje se bave intelektualnim radom.

4. Suzbijaju alergije

Jedan od najzanimljivijih aspekata hurmi je prisutnost organskog sumpora u njima.

Taj element nažalost nije često prisutan u prehrambenim namirnicama, a ima brojne zdravstvene prednosti, uključujući smanjenje alergijskih reakcija i sezonskih alergija.

Prema jednom istraživanju provedenom još 2002. godine, organski spojevi sumpora mogu imati pozitivan utjecaj na simptome kod osoba koje pate od SAR (sezonski alergijski rinitis), a sumpor blagotvorno djeluje i u slučaju infekcija bronhija, kroničnog laringitisa i rinitisa, astme te nekih kožnih osipa.

5. Poboljšavaju rad crijeva

Hurme potiču rad lijenih crijeva. Održavaju zdravlje probavnog sistema, pospješuju metabolizam i pridonose mekšem i učestalijem pražnjenju crijeva.

U nekim zemljama hurme se i od strane liječnika prepisuju kao učinkoviti lijek za zatvor, a zahvaljujući kaliju u njima mogu pomoći zaustaviti dijareju.

Također, hurme održavaju zdravu i uravnoteženu mikrofloru crijeva i to tako što pomažu u stvaranju dobrih crijevnih bakterija kao i u uništavanju štetnih bakterija.

6. Čuvaju zdravlje zuba i kostiju

Želite li savršen osmijeh i čvrste kosti u svakodnevnu prehranu uvrstite hurmu. Visoki udio mangana u hurmama pridonosi boljoj apsorpciji kalcija, minerala koji ima ključnu ulogu u zdravlju zuba.

Osim toga, hurme sadrže i prirodan fluor, koji je poznati borac protiv karijesa. Tu su još i selen, bakar i magnezij, minerali koji su neophodni za očuvanje zdravlja kostiju, posebno kod populacije starije životne dobi kod koje kosti počinju postupno slabiti.

Visok udio spomenutih minerala čini ovo voće superhranom za jačanje kostiju kao i za prevenciju bolnih i iscrpljujućih koštanih bolesti poput osteoporoze.

7. Podižu energiju i jačaju libido

Hurme imaju snažan energetski učinak zahvaljujući prirodnim šećerima kao što su glukoza, saharoza i fruktoza zbog kojih mogu brzo i učinkovito snabdjeti organizam potrebnom količinom energije.

Od velike su koristi za brzo vraćanje snage, a bez pada koncentracije šećera u krvi.

Od davnina je ova voćka poznata kao afrodizijak, jer u svom sastavu ima komponente da prevenira seksualnu disfunkciju, potiče seksualnu želju te povećava seksualnu izdržljivost kod oba spola.

Facebook
Twitter
LinkedIn

MOŽE VAM SE DOPASTI

POVEZANI ČLANCI