Globalna proslava turske gastronomije održava se širom svijeta od 21. do 27. maja manifestacijom Sedmica turske kuhinje. Mi smo imali čast biti na večeri u turskoj ambasadi u Sarajevu i probati kulinarske specijalitete turske regije Hatay koju je UNESCO-ova Mreža kreativnih gradova identifikovala kao „26. gastronomski grad svijeta“.
Gastronomija Hataya nastala je sintezom stoljetne kulturne akumulacije civilizacija koje je u prošlosti ugošćavao ovaj region, ostavivši za sobom više od 650 jela i kuhinju koja u sebi nosi tragove desetine različitih civilizacija.
Sedmicom turske kuhinje koordiniše Ministarstvo kulture i turizma Republike Turske, a turska diplomatska predstavništva širom svijeta rade kako bi se okusi Hataya promovisivali na svjetskoj gastro pozornici.
Za novinare iz Bosne i Hercegovine, kuhar je pripremio domaća jela Hataya koristeći lokalne sastojke i tradicionalne tehnike kuhanja. Istovremeno, upoznali smo bogati biodiverzitet turske kuhinje i njenu spremnost i potencijal da odgovori na različite trendove u ishrani i piću. Kuhinja Hataya kombinuje visokokvalitetno maslinovo ulje, žitarice, mahunarke, povrće i voće, autohtono bilje i začine uzgojene na plodnom mediteranskom tlu. Domaćini su nam pripremili „hatayski meni“ te smo degustirali “biberli ekmek” (pogača začinjena sosom od crvene paprike), “salatu od maslina”, “humus”, “kisır” (salata od bulgura), “tepsi kebap” (kebab ispečen u pećnici) i “kunefe” (kadaif desert sa sirom). Tokom večere razgovarali smo o turskim ritualima jela i pića koji su neodvojivi dio tradicije i kulture.
Važno je naglasiti su ove godine u fokusu gastro održive proizvodne metode koje čine „kuhinju bez otpada“ koja je imperativ današnjice i generacijama je motiv turske kuhinje.
Turska kuhinja je zasnovana na nerasipanju hrane, nudi rješenja za korištenje svih elemenata biljnog i životinjskog materijala. Na turskim trpezama u fokusu su jela napravljena od prirodnih i organskih sastojaka te veganska i vegetarijanska kuhinja. Gotovo svako jelo u raznolikom asortimanu turske kuhinje koristi sastojke bez rasipanja. Na primjer, brojna jela se prave od starog hljeba, ostaci riže postaju supa ili pita od riže. Za pravljenje dolme, unutrašnjost tikvica ili patlidžana se uklanja, ali se nikada ne baca, pretvarajući se u drugi okus. Tradicionalne kuhinje i jela koje poslužuju porodice na velikim okupljanjima vijekovima su bile temelj održivog i skladnog postojanja na ovim prostorima.
