Spomen-obilježja Sarajeva pod opsadom

Spomen-obilježja Sarajeva pod opsadom

Historija nije mazila ni BiH, ni njenu prijestolnicu. Opsada Sarajeva trajala je od 1992.-1995. Statistika opsade:
Trajanje: 1.425 dana
Ubijeni: 11.541
Ubijena djeca: 1.601
Ranjeni: oko 50.000
Prosječan broj granata koje su dnevno padale na Sarajevo: 329
Rekordan broj granata koje su u jednom danu pale: 3.777 (22. juli 1993). Ukupan broj granata koje su pale na grad: oko 490.000

           Foto: Kemal Hadžić

O krvavim dešavanjima koja su masovno odnosila živote svjedoče spomenici i muzeji evocirajući svojim postavkama tužne uspomene i učeći nove generacije da se ljudska patnja nikada više ne smije ponoviti. Razasuti su po gradu. Ne propustite da ih vidite i poslušate njihove priče koje  svjedoče o jednoj od najdužih opsada u historiji modernog ratovanja


Most Suade i Olge

Most ime nosi po Suadi Dilberović i Olgi Sučić, prvim žrtvama opsade Sarajeva. Na ovom mostu ubili su ih snajperisti srpskih jedinica 5. aprila 1992. Kap moje krvi poteče i Bosna ne presuši, zapisano je na spomen ploči postavljenoj njima u čast.

KAKO DOĆI?

Most Suade i Olge premošćuje Miljacku u dijelu grada koji izlazi na Vilsonovo šetalište i naselje Marijin Dvor, gdje se nalaze institucije od državnog značaja i šoping centri.

 

Sarajevske ruže, bolne uspomene 

I Sarajevske ruže predstavljaju ožiljke rata. Tokom četverogodišnje opsade, 1992.-1995., Sarajevo je svakodnevno granatirano, a građani su bili u potpunoj nemilosti agresora. Minobacačke granate koje su eksplodirale prilikom udara u asfalt stvarale su svojevrsne kratere koji su asocirali na cvjetove. Poslije rata su ispunjeni crvenom bojom simbolizujući krv ubijenih ljudi. Ostali su sačuvani kao tragovi stradanja, a stanovnici Sarajeva su ih nazvali Sarajevskim ružama. Vidjet ćete ih šetajući gradom. 

Zamislite tada da su na tim mjestima ubijani ljudi u prolazu: oni koji su išli na posao, po vodu, u nabavku hrane, mladi koji su se trebali naći sa svojim drugarima.  

 

Spomen-obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992–1995.

Spomenik je posvećen djeci stradaloj tokom Opsade Sarajeva. Na platou iza spomenika postavljeno je sedam postamenata s imenima 521 djeteta od ukupno njih 1.621 koji su stradati tokom tog perioda.

Spomenik se sastoji od prstena izrađenog od bronze u čijoj sredini se nalaze dvije staklene skulpture visine 5 i 3 metra. Na bronzanom prstenu, napravljenom od čahura granata i druge municije ispaljene na Sarajevo, utisnute su stope srodnika neke od ubijene djece. Prsten na simboličan način predstavlja obruč kojim se Sarajevo držalo gotovo četiri godine u opsadi. Staklene skulpture unutar prstena, različite visine, razdvojene ali ipak vrhovima naslonjene jedna na drugu simbolizuju majku koja grčevito želi da zaštiti svoje dijete.

KAKO STIĆI: Spomenik se nalazi u sklopu Velikog parka u ulici Maršala Tita, prekoputa BBI Centra.

 

Tunel spasa 

U vrijeme opsade Sarajeva, duge više od 1000 dana, spas je predstavljao takozvani Objekat D-B, tunel koji je bio najstrožije čuvana tajna Sarajeva, kroz koji su u grad dolazili hrana, oružje, i lijekovi. Tunel spasa je za opkoljeni grad značio život i bio jedina komunikacija s ostatkom države i svijeta.

Tunel je probijen iz naselja Dobrinja, dalje je vodio ispod aerodromske piste, do izlaza u ilidžanskom naselju Butmir povezujući tako teritorije koje su bile pod kontrolom Armije Republike Bosne i Hercegovine. Probijan je četiri mjeseca i četiri dana, iz oba pravca istovremeno. Bio je dug oko 720 metara, a visok između 1,5 i 1,8 metara.

Prolazak kroz tunel odvijao se u dva smjera naizmjenično, i to uz posebna odobrenja, a za prolaz je trebalo skoro dva sata. Za 30 mjeseci, koliko je tunel bio u upotrebi, registrovano je blizu tri miliona prelazaka s jedne na drugu stranu. Ulaz/izlaz u Butmiru sačuvan je do danas u izvornom obliku u kući porodice Kolar i pretvoren u muzej u kojem se može vidjeti veliki broj fotografija, te također video zapisa i predmeta, koji su korišteni u periodu kada je tunel bio jedina veza Sarajeva s ostatkom svijeta.

KAKO STIĆI

Najbolje je ići s vodićem, vlastitim automobilom ili taksijem. Možete i tramvajem br, 3,4,6 do Iliže i onda autobusom – broj 32, koji polazi s terminala Ilidža za Butmir, pa u Donjem Kotorcu nastaviti pratiti oznake ulicom Tuneli, do broja 1.

 

Zbirka Historijskog muzeja – Opkoljeno Sarajevo

Ambijent klasične ratne sobe jedne sarajevske porodice prikazan je u izložbi Opkoljeno Sarajevo koju možete pogledati u Historijskom muzeju u Sarajevu. Izložba, između ostalog, prikazuje 1.425 dana života građana u opsadi, s akcentom na njihov svakodnevni život i izume koje su koristili da bi preživjeli ratno stanje. Sve je originalno; od autentičnog natpisa „Pazi, snajper“ s jedne od sarajevskih ulica, čuvenih kandila, spužvi za spavanje, sivih deka iz humanitarne pomoći, robe koja se prodavala na prijaci Markale, raznih vrste iskaznica, pa do prehrambenih proizvoda, koji su, uprkos velikoj gladi, ostali sačuvani do danas. Najpoznatiji među njima svakako je čuvena mesna konzerva „ikar“. Sastavni dio zbirke su i ratni školski predmeti, među kojima i oni koji su ostali poslije masakra na Trgu ZAVNOBiH-a na Alipašinom Polju. Izložbu najčešće razgledaju školske grupe i turisti koji se dive dovitljivosti stanovnika Sarajeva.

KAKO STIĆI: Historijski muzej nalazi se pored glavne gradske saobraćajnice, u neposrednoj blizini Zemaljskog muzeja BiH.  Do muzeja je najlakše doći tramvajem broj 2, 3, 4, 5 i 6 (tramvajsko stajalište Tehnička škola).

 


Muzej ratnog djetinjstva

Mjesto uspomena djece

Muzej ratnog djetinjstva, čuva od zaborava ratne uspomene djece iz svih dijelova BiH. Zbirka ličnih predmeta predstavlja najvažniju kolekciju muzeja, a kako bi se mogao dočarati značaj postavke, svaki predmet prati priča njegovog vlasnika, vlasnice. Cilj muzeja nije samo da se trajno sačuvaju uspomene, nego i da se dokumentuje iskustvo onih koji nemaju apsolutno nikakav uticaj na rat, ali njihovi životi svejedno neće biti nimalo pošteđeni brutalnosti koju sa sobom donosi. S godinama muzej treba postati najveći svjetski arhiv posvećen iskustvu odrastanja u ratu. U sklopu muzeja djeluje i suvenirnica u kojoj, među ostalim, možete kupiti knjigu “Djetinjstvo u ratu” autora Jasenka Halilovića.

KAKO STIĆI: Muzej ratnog djetinjstva nalazi se u blizini Katedrale Srca Isusova.  Do njega je najlakše stići tramvajem broj 1, 2, 3, 4, 5. (Tramvajsko stajalište Katedrala).

 

Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-1995

Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-1995 je prvi muzej koji na jedinstven način prikazuje zločine protiv čovječnosti i genocid počinjen u BiH. Muzej je prvi projekat kulture sjećanja koji na vjerodostojan, simboličan i slikovit način prikazuje razmjere počinjenih zločina kao i karakter rata u Bosni i Hercegovini. Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida obiluje bogatom arhivskom građom i nudi multidisciplinarni pristup upoznavanju i straživanju događaja na prostoru Bosne i Hercegovine u periodu 1992-1995. 

Među najpotresnijim eksponatima su lični predmeti pronađeni u masovnim grobnicama – novčanici, lijekovi, olovke, ključevi, zdravstvene knjižice, lične karte, pa čak i dječija cucla. Tu su i svjedočenja žrtava, dokumentarni filmovi te model samice koji prikazuje strahote logora. Svi sadržaji dostupni su za posjetioce na bosanskom, engleskom i turskom jeziku.

KAKO STIĆI

Muzej se nalazi na adresi Saliha Hadžihuseinovića Muvekita 11/1. Najlakše je doći tramvajem broj 1,2,3,5.

 

Muzej 105. motorizovane brigade

Na brdu Grdonj iznad Sarajeva, prije 120 godina izgrađena je mala utvrda. Zbog njene odlične strateške pozicije, te činjenice da se sa njenih zidina vidi gotovo cijelo Sarajevo, decenijama kasnije, korištena je za opsadu grada.  Pripadnici Vojske Republike Srpske su početkom rata u BiH zauzeli utvrdu na Grdonju i tako osigurali značajan strateški položaj. Stotinu metara dalje, u rovovima, bili su pripadnici Armije Republike BiH koji su nastojali odbraniti grad. Na prvim linijama bili su pripadnici 105. motorizovane brigade, a u borbama za oslobođenje grada poginulo je 312 boraca. Osam je odlikovano najvećim ratnim priznanjem Zlatni ljiljan. 

Njihove uniforme, ratne komande, improvizovane puške, bombe i lične stvari izložene su u Muzeju 105. motorizovane brigade od 2011. kada je otvoren s ciljem očuvanja uspomena i prošlog vremena koje je ostalo zaboravljeno. Muzej će budućim generacijama pričati priču o pobjedi jednog grada. I o ljudima koji su ga odbranili.

U sklopu Muzeja nalazi se i Caffe “105”, odakle se pruža jedan od najljepših pogleda na Sarajevo.

KAKO STIĆI: Od Baščaršije je muzej udaljen najviše 15 minute vožnje. Osim automobilom, do muzeja možete stići i javnim gradskim prijevozom i to linijom broj 64 (Park – Barice). Polasci su svaki sat vremena od 8 ujutru do 17:00 sati.

 

Dom oslobodilaca grada Sarajeva i restoran Žuč

Tokom opsade Sarajeva, koja je trajala 1425 dana, 329 granata padalo je u prosjeku svakog dana na grad. Jedna od prvih ključnih pobjeda Armije BiH desila se na brdu Žuč u junu 1992. godine motivirajući vojsku još jače za oslobađanjem zemlje. S pečatom hrabrosti Armije BiH na važnom historijskom bojištu izgrađen je Dom oslobodilaca grada Sarajeva u kojem izloženi ostaci granata, čahure, oružje i drugi predmeti koji bude sjećanje i stvaraju predodžbu o životu i odbrani Sarajeva. 

Unutar “Doma oslobodilaca” nalazi se i restoran ”Žuč” iz kojeg se pruža predivan pogled na Sarajevo.

KAKO STIĆI

Do Doma oslobodilaca najbolje je da idete s turističkim vodičem.

 

Muzej Alija Izetbegović i Šehidsko mezarje Kovači

Muzej je smješten u kapi-kuli na Ploči i posvećen je prvom predsjedniku Predsjedništva Bosne i Hercegovine Aliji Izetbegoviću, njegovom političkom i državničkom radu. U prizemlju se nalazi biblioteka s djelima Alije Izetbegovića, kao i neki njegovi lični predmeti. Na spratu se nalazi devet izložbenih panoa na kojima je kroz tekstove i fotografije prikazan Alijin život, a u središnjem dijelu ovog prostora izložene su brojne nagrade i priznanja koja je dobio. U blizini se nalazi i Šehidsko mezarje Kovači, gdje su sahranjeni borci Armije BiH, poginuli u ratu u Bosni i Hercegovini, kao i prvi predsjednik Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović.

KAKO STIĆI

Muzej se nalazi na adresi Ploča br. 2 (Kapi-kule). Najlakše ćete stići tramvajem broj 1, 2, 3 i 5 (Tramvajsko stajalište Baščaršija), a potom vam treba 5 minuta pješačenja uz ulicu Kovači i naći ćete se ispred Muzeja.