Staka Skenderova bila je prva spisateljica i učiteljica u Sarajevu. Autorica je ‘Ljetopisa Bosne 1825-1856’, kojeg je Aleksandar Giljferding pripojio svojoj knjizi putopisnih bilježaka. 1858. godine otvorila je prvu žensku školu u Sarajevu. Bila je prva bosanska feministica.
Od revolucije do feminizma
1848.godine Evropom su buktale revolucije. U Italiji, Francuskoj, Njemačkoj. U Sarajevu je Staka Skenderova te godine napunila 20.
Deset godina kasnije ostvarila je svoj san. Krajem 19. stoljeća, jedna žena na Balkanu, u društvu skrojenom po patrijarhalnim aršinima, živjela je kao da živi danas, u modernom društvu.
Staka Skenderova 1858. godine u Sarajevu je osnovala prvu školu za djevojčice. Škola je bila smještena u kući iznajmljenoj od porodice Srskić. Dozvolu za rad izdao je Topal Osman-paša koji je svoje dvije kćerke upisao u školu, a za njim su kćerke upisali i drugi činovnici. Školarinu su plaćala samo djeca bogatijih roditelja, dok je za ostale školovanje bilo besplatno. Najbogatiji trgovci školu su bojkotovali jer, stoji u starim spisima, to nije bilo za žensku djecu. Staku to nije zaustavilo. Prikupljala je sredstva i zadržala ideju važnosti obrazovanja za žene.
Ženska škola u početku je imala tri razreda, a kasnije pet. Ana Karanova i Koka Ćurićeva bile su među prvim učenicama Stakine škole. Kasnije su postale učiteljice. Iz škole Stake Skenderove, a nešto kasnije i iz škole Miss Irbi, izašle su prve žene intelektualke u Bosni i Hercegovini.
Stakino proljeće
Nekoliko godina nakon revolucija koje su cijeloj Evropi donijele promjene, revolucija se dogodila unutar jedne žene.
“Usred Sarajeva, gdje korov divljaštva raste bujno, nikla je jedna učiteljica, djevojka, po imenu Staka Skenderova, koja nam se čini kao Deifoba, koja u opustjeloj kakvoj pećini proriče usamljenih glasova žive istine. Ta usamljenica u pustinji, progonjena po neizobraženom općinstvu, sama otvori djevojačku učionicu.”
Napisao je ovo 1868. godine jedan stranac, slučajni prolaznik kroz Sarajevo koji je zapazio školu i učiteljicu. Oduševljen njenim likom i djelom, poslao je pismo hrvatskom piscu Velimiru Gaju u Zagreb. Tako se priča o njoj proširila i van grada. Staka je bila prva žena među Srbima u Sarajevu koja je gajila kulturno-obrazovne tekovine.
Staka Skenderova se izborila za spolnu ravnopravnost, uspostavila je saradnju i dijalog poštujući svoj identitet jednako kao i identitet drugog. Pokazala je naglašenu socijalnu osjetljivost i borila se za ublažavanje razlika između bogatih i siromašnih. Staka Skenderova djelovala je na promociji vrijednosti za koje se zalagao prvi val feminizma u Velikoj Britaniji s kraja 18. stoljeća. Njeno djelovanje u Bosni i sve ono što je iz tog djelovanja proizašlo, može se povezati s prvim valom feminizma na ovim prostorima.
