Atik džamiju dao je sagraditi autohtoni stanovnik ove varoši – Mustafa Sin Hadr po kojem je mahala u kojoj se nalazi džamija dobila naziv Hadrovići. Kako bi bogomolja mogla biti uvijek otvorena za vjernike i održavana, osnivač je većinu svoje imovine pretvorio u vakuf.
Atik džamija je malih dimenzija – 6,9 x 7,5 metara. Smještena je ispod borove šume, u manjem haremu, i predstavlja prvu islamsku bogomolju sagrađenu za potrebe prvih muslimana u ovom kraju. Uprkos prohujalim vijekovima, zanimljivo je da je njen prvobitni vizuelni izgled ostao skoro u potpunosti sačuvan.
Atik džamija preživjela je spaljivanje prije 273 godine, a mještani su poslije tog nemilog događaja u njenom zidu pronašli objavu koju slijede muslimani, nekoliko vijekova stari rukom pisani Kur’an. Kasnije će se saznati da su i na tavanu džamije vremenu uspješno odolijevali brojni dragocjeni rukopisi na osmanskom, turskom i perzijskom jeziku, među kojima je rječnik arapsko-turskog jezika kakvog bi teško bilo pronaći bilo gdje, te tefsir Bejdavija.
Fojničani u velikom broju, posebno u vrijeme ramazana, običavaju dolaziti u Atik džamiju, koju prema jednoj narodnoj pripovjetki nazivaju i Djevojačkom džamijom. Priča o tri lijepe djevojke, koje se nisu nikada udale, pa su odlučile svoje veliko ruho pokloniti za obnovu džamije, rezultirala je da se ovdje upravo u vrijeme mjeseca posta redovno obavlja ženska mukabela.
U Atik džamiji se čuvaju četiri stara uvakufljena svijećnjaka, te top koji je nekada korišten za označavanje vremena molitve i početka iftara.
