Vjerovatno najznačajniji istraživač stećaka je rahmetli Šefik Bešlagić. Rođeni Tuzlak, bio je direktor Zavoda za zaštitu spomenika kulture SR Bosne i Hercegovine. Najveći doprinos nauci dao je posvećenom istraživanju stećaka, pa je napisao nekoliko izuzetno značajnih djela, koja su, faktički, glavno vrelo o njima.
Piše: Afan Abazović
Terenskim radom otkrio je mnoge zaboravljene nekropole, pojedinačne usamljene slučajeve, narodne priče i legende. Njegova djela su: Stećci na Blidinju (1959), Stećci Centralne Bosne (1967), Stećci – Kataloško topografski pregled (1971), Stećci – kultura i umjetnost (1982), Kamene stolice srednjovjekovne Bosne i Hercegovine (1985), Leksikon stećaka (posmrtno, 2004)
U djelu “Stećci – Kataloško-topografski pregled” (1971. godine), Bešlagić je posebno poglavlje dao Zenici i zeničkom kraju, pa je naveo taksativno i analitički, lokacije, broj stećaka, njihov oblik i druge pojedinosti (poput npr. stećka gosta Mišljena u Puhovcu).
U Google Earthu sam napravio prikaz pomenutih naselja koja pominje Bešlagić, a u kojima se nalaze ili nekropole stećaka ili pojedinačni slučajevi.
To su naselja: Dusina, Grm, Janjići, Kozarci, Lašva, Pojske, Puhovac, Putovići, Rijeka i Vjetrenice. Bešlagić navodi toponim “Rijeka”, opisujući ga na sljedeći način: “Selo koje je od Zenice udaljeno oko 2 km na zapadnu stranu. Na lokalitetu Mramorje, kod kuće Kreštalica, nalazi se nekropolica sa 4 stećka (3 sanduka i 1 sljemenjak).” Po opisu, mislim da je u pitanju današnje naselje Vardište.
Zanimljivo, nije pronašao nijedan stećak sjeverno od Pojska, a da pripada teritoriji današnjeg grada Zenice, pri čemu mislim na ogroman prostor vrandučkog, nemilskog, orahovičkog, doglodskog (šerićkog) i kraja na južnim padinama Mahnjače (Starina, Bistrica i Topčić Polje).
Neumorni istraživač stećaka preselio je na bolji svijet 1990. godine, a mezar mu je na gradskom groblju “Bare” u Sarajevu.
Zato što jedan članak nije dovoljan…
