Kada je sjeo na bosansko prijestolje, Stjepan Tomaš se suočio s teškim bremenom vlasti u jednom od najturbulentnijih perioda naše historije. Kao vanbračni sin kralja Stjepana Ostoje, ovaj bosanski vladar je od 1443. do 1461. godine morao navigirati kroz stalne unutrašnje i vanjske pritiske. Već na samom početku njegove vladavine, koju je preuzeo nakon smrti Tvrtka II Kotromanića, dočekali su ga ozbiljni problemi s neposlušnom i rascjepkanom domaćom vlastelom, što je bio samo uvod u burne godine koje su uslijedile.
Iako je rođen u tradiciji bosanskih krstjana, kasnije prihvata katoličanstvo, vođen željom da učvrsti svoj poljuljani legitimitet na dvoru. Njegov položaj bio je dodatno opterećen činjenicom da je bio vanbračno dijete, ali i da je godinama živio u vanbračnoj zajednici s Vojačom, ženom skromnog porijekla kojoj je ranije obećao brak. Kako bi riješio ove složene porodične i političke odnose, obratio se direktno papi Eugenu IV. Papa mu izlazi u susret te ga 29. maja 1445. godine proglašava zakonitim bosanskim vladarom, istovremeno ga oslobađajući svih dotadašnjih obaveza prema prvoj izabranici Vojači.
Kako je kralj Stjepan Tomaš osigurao ključni historijski brak
Iz njegove rane veze s Vojačom rođen je sin i budući kralj, Stjepan Tomašević. Nedugo nakon papine odluke, dolazi do ključnog pomirenja u državi – onog između dvora i hercega Stjepana Vukčića Kosače. U potrazi za novom suprugom koja bi učvrstila ovaj važni mir, a po nagovoru svojih najbližih savjetnika, izbor vladara pada na Kosačinu kćerku Katarinu, koja je tada imala dvadeset i dvije godine.
Svečano vjenčanje obavljeno je po katoličkom obredu na dan Uzašašća, 26. maja 1446. godine, u kraljevskom taboru u Milodražu kod Fojnice. Ovim historijskim brakom Stjepan Tomaš nije dobio samo vjernu životnu saputnicu, već je u svom puncu osigurao izuzetno moćnog saveznika za predstojeće bitke protiv nadiruće osmanske vojske.
Oproštajno pismo kraljice Katarine
Crkve kao svjedoci zajedničke vladavine
Za vjerski odgoj mlade kraljice brinuli su se franjevci, a sam papa Eugen IV ubrzo nakon vjenčanja dozvolio joj je da po vlastitoj želji izabere dva kapelana iz njihovih redova. Katarina je, zajedno sa svojim mužem, pokrenula gradnju brojnih crkava širom Bosne. Među njima se izdvajaju crkva Presvetog Trojstva u Vrlima, Svete Katarine u Jajcu, Svetog Tome u Vranduku, kao i temelji najveće, nikada završene crkve na kraljevskom Bobovcu.
U braku s Katarinom, Stjepan Tomaš je dobio troje djece, ostavljajući iza sebe snažan trag u kulturnoj i vjerskoj historiji zemlje.
Zagonetni kraj i naslijeđe na dvoru
Njegov život iznenada se ugasio 10. jula 1461. godine pod okolnostima koje su do danas ostale nerazjašnjene. Naslijedio ga je sin Stjepan Tomašević, koji je preuzeo upravljanje državom u izuzetno teškim vremenima. Već tokom prvog mjeseca svoje vladavine, novi kralj je službeno priznao Katarinu kao kraljicu majku. Ona je i nakon muževe smrti, zajedno sa svojom djecom, nastavila živjeti na kraljevskim dvorovima u Kraljevoj Sutjesci i na Bobovcu.
