Stolačka Sahat-kula

Sahat-kule, zdanja s velikim satom na jednoj ili više strana kako bi ljudi mogli vidjeti koliko je sati iz različitih pravaca, jedna su od arhitektonskih karakteristika viševjekovnog prisustva Osmanskog carstva na području BiH. Ima njih i na drugim mjestima koja su bila povezana s nekadašnjom imperijom, dok su pretežno u našoj zemlji podizane u središtima gradova i u blizini džamija.

Foto: Furaj.ba

I stolačka Sahat-kula gleda na impozantnu Čaršijsku džamiju. Okružena je objektima u kojima je svakodnevno prisutan život: školom, porodičnom kućom, ugostiteljskim objektima i dućanima koji se svojim izgledom uklapaju u koncept čaršije s bazarom.

Vjeruje se da je prvobitno sagrađena u 17. vijeku, ali teško je doći do podataka po čijem nalogu. Pričom o Sahat-kuli bavio se i Stočanin Amer Medar, koji je obišao sve kule južne BiH. No, do značajnih i provjerenih podataka došao je tek posjetom Gradskom zvoniku u Dubrovniku. Naime, posljednji koji je mijenjao mehanizam na Sahat-kuli bio je Ali-paša Rizvanbegović kupivši skupocjeni sat talijanske kompanije Fratelli Solari, koja je u 18. vijeku bila poznata kao stara i nagrađivana fabrika za proizvodnju satova koji će biti postavljeni na tornjeve. Jedan takav sat danas je, naprimjer, teško nabaviti, jer je preskup i za naše vrijeme. Poznato je i ime posljednje osobe koja je održavala sat na Sahati-kuli – bio je to Hasan Kusturica.

Foto: Furaj.ba

I kao što to obično biva dolaskom novih imperija, izbijanja ratova, Sahat-kula bila je izložena novonastalim okolnostima koje će poremetiti njenu suštinu postojanja, a s vremenom i izgled.

Govori se da je Sahat-kula na usluzi građanima Stoca stajala sve do Prvog svjetskog rata, no austrougarske vlasti skinule su zvono s nje kako bi ga iskoristile u ratne svrhe. Već tridesetih godina 20. vijeka Sahat-kula bila je u lošem stanju, oronula, izgubivši svoj nekadašnji sjaj i privlačnost, da bi na koncu zakoračila u fazu rušenja.

Ali dobri ljudi svjesni njenog značaja odlučili su da se udruže i ponovo je učine dijelom stolačke fizionomije. Obnovljena je zahvaljujući prilozima nekoliko stotina građana BiH, a čak su izgradnji doprinijeli i stanovnici Srbije, Hrvatske te Crne Gore.

Sahat-kula izgleda kao nekada. Unutrašnjost čini pet nivoa i strme poluspiralne stepenice koje vode prema vrhu. Sve što je urađeno realizovano je uz asistenciju stručnjaka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Iako je Stolac grad iznimno bogatog kulturno-historijskog naslijeđa, ovim činom vraćen mu je još jedan važan monument prošlosti, koji također slovi za nezaobilaznu turističku atrakciju.

Elma Zećo