Sultan Selim I. poznat pod nadimkom ‘Okrutni’.

    Sultan Selim I. poznat pod nadimkom ‘Okrutni’.

    Selim I zvani okrutni postaje sultan 15. aprila 1512. nakon državnog udara kojega izvodi protiv oca Bajazida II. On, a ne njegov sin i nasljednik Sulejman I je najuspješniji osmanlijski sultan svih vremena.

    Selim I

    (10. oktobar 1470. – 22. septembar 1520.)

    U svojih kratkih 8 godina vlasti, uvećao je carstvo za skoro 50% ali je najponosniji bio time što je službeno dobio titulu kalifa islama (Muhamedovog nasljednika), zajedno s Prorokovim mačem i plaštom.

    Osvojio je i Meku i Medinu, mjesta koja imaju najveće značenje za muslimane. Od šerifa Meke dobio je titulu Sluge (čuvara) Dva Sveta Mjesta, najsvetije građevine islamske religije – Velike Džamije u Meki i Poslanikove Džamije u Medini.

    Za vrijeme svoe vladavine  on osvaja teritorij današnje Sirije, Izraela, Egipta i dijelove Iraka. Također u ratu s Iranom koji krajem Bajazidove vladavine muči Osmanlijsko carstvo se ostvaruje potpuna pobjeda s osvajanjem protivničkog glavnog grada i harema.

    Da  bi onemogućio prijestolne borbe dao je ubiti svoju braću i njihove sinove, te četvoricu od svojih pet sinova kako sin Sulejman kojeg je odredio za nasljednika ne bi imao protivnika. 1517. godine, nakon što je osvojio Egipat, proglasio se kalifom. Teritorijalno gledano Selim I hrabri, koji umire 22. septembra 1520. u 55. godini, ostavlja svom sinu  Sulejmanu I  Carstvo uvećano za gotovo 50 posto.

    Selim I, Okrutni, uzeo je kao svoju veličanstvenu punu titulu „Malik ul-Barreyn, wa Khakan ul-Bahrayn, wa Kasir ul-Jayshayn, wa Khadim ul-Haramayn” (Kralj dva kontinenta, Kagan dva okeana, Osvajač dvije armije i Sluga Dva Sveta Mjesta).