Menu
Sedmo izdanje Festivala dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans (AJB DOC) bit će održano od 13. do 17. septembra u Sarajevu.
Filmovi će biti prikazani u Bosanskom kulturnom centru (BKC) i kinu Cineplexx Sarajevo, a program i raspored projekcija dostupni su na službenoj stranici Festivala.
Ovogodišnji AJB DOC donosi 24 dokumentarna filma koja svjedoče o nasilju nad Palestincima i govore o svjetskim ekonomskim i političkim turbulencijama, a sve u okviru teme “JUSTICE?”.
Od gotovo 300 prijavljenih filmova, u programu 7. AJB DOC-a bit će prikazana 24 filma, od čega je devet svjetskih premijera, 11 regionalnih i tri bosanskohercegovačke.
Filmovi će biti prikazani u četiri programske selekcije – Takmičarski program, AJB Prikazuje, Last Minute Cinema i SmartDoc.
Karte se mogu kupiti na Box Officeu Cineplexxa Sarajevo od 9. do 17. septembra u periodu od 16:00 do 21:00, a vikendom od 11:00 do 21:00 sati.
Za širu javnost bit će dostupan i ograničen broj pozivnica za projekcije koje se prikazuju u Bosanskom kulturnom centru (BKC), a koje su planirane za prikazivanje isključivo uz pozivnice.
Cijena karte za projekciju jednog filma iznosi pet KM.
Iz bogatog programa ovogodišnjeg AJB Doca izdvojili smo filmove koji govore o temama bliskim Furaj.ba, promoviraju bh. ili svjetske ljepote, pozitivne i lijepe priče:
Mistični kanjon Rakitnice
Dokumentarni film Mistični kanjon Rakitnice priča je o ljudskoj želji da se otkrije i vidi nešto što je skriveno i nedokučivo, bez obzira na teškoće i opasnosti na tom putu. Film prati putovanje grupe entuzijasta i avanturista koji se, spuštajući se niz litice isklesanog prirodnog fenomena, nadrealne, mistične ljepote, bore preživjeti u divljini. Bore se s povredama, pothlađenošću, nemogućnosti komuniciranja s vanjskim svijetom. Kanjon rijeke Rakitnice zbog litica i nepredvidivog toka, predstavlja barijeru ljudskoj radoznalosti. Rakitnica je u neposrednoj blizini Sarajeva. Formira kanjon dug 26 kilometara, jedan od najdubljih u Evropi, na nekim mjestima dubok i do kilometar, a širok samo metar. Kažu da je ovim kanjonom od početka do kraja prošlo manje ljudi nego što je bilo u svemiru.
Mango
Adij Mujaković je 22-godišnji vlasnik ranča i kauboj koji je od malena sanjao da postane vlasnik konja. Nakon što je s osamnaest godina završio srednju školu, počeo je ostvarivati san o izgradnji ranča. Uz mnogo mukotrpnog rada, Adij je od porodičnog imanja s jednom štalom napravio ranč i naposlijetku nabavio 10 konja. Nazvao ga je Mango, po svom konju. To postignuće donijelo mu je unutrašnji mir, što je Adiju bilo najvažnije u životu. Ovo je priča o ljubavi prema životinjama i hrabrosti da slijedimo svoje snove. Život ne treba požurivati, treba ga živjeti.
Sve zbog jednog bika
U svijetu korida u BiH žene su rijetkost u publici, a kamoli u borilištu. Martina Batista je sedamnaestogodišnja djevojka koja je odlučila preuzeti teret porodične tradicije i sama zakoračiti u arenu. Tu je odluku donijela kada je imala 12 godina i od tada redovno pobjeđuje sa svoja tri bika. Pratimo njenu svakodnevnu rutinu i saznajemo iz kojih se razloga odlučila za taj put te kakav je njen stav o ovom sportu. Kroz jednu borbu u areni vidimo kako se ova kultura, kojom dominiraju muškarci, odnosi prema mladoj djevojci.
Porodica
Identitet čovjeka određuje njegova duša, a identitet grada ljudi koji su duša tog grada. Bošnjakinja Nermina i Srbin Marinko, koji su u braku 35 godina, povratnici su u Srebrenicu, gradić na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine. Ono lijepo što je obilježilo njihovo 35-godišnje zajedništvo je petero djece i uspjeh da sačuvaju brak, uprkos gotovo nemogućim uvjetima. Dok Marinko i Nermina sanjaju o Srebrenici prije rata, gradu punom ljudi, razvijenoj privredi, u stvarnosti proživljavaju ono što su njihovi roditelji prije 30 godina, samo ovaj put u miru. Cijenu zajedničkog života u gradu s burnom prošlošću plaćaju tako što i najmlađeg sina ispraćaju daleko od Srebrenice, nakon što su davno ispratili četvero starije djece.
Neka nova divljina
Na maloj farmi u norveškoj šumi Payneovi žive izolovano, u želji da budu divlji i slobodni. Maria, Nik i njihovo četvero djece Ulv, Falk, Freja i Ronja dovoljni su sami sebi. Djeca se školuju kod kuće, a svi teže usko povezanoj porodičnoj dinamici i životu u skladu s prirodom. Međutim, kada porodicu pogodi tragedija, njihov idilični svijet biva narušen te su prisiljeni prokrčiti novi put u moderno društvo.
