Svjetski dan mentalnog zdravlja

Svjetski dan mentalnog zdravlja, koji se obilježava svake godine 10. oktobra, ima za cilj podizanje svijesti o značaju mentalnog zdravlja i promovisanje globalnih inicijativa za njegovu zaštitu.

Ovaj dan pruža priliku za otvoren razgovor o mentalnim poteškoćama, ukidanju stigme i omogućava ljudima širom svijeta da prepoznaju važnost mentalne dobrobiti, kako za pojedince, tako i za društvo u cjelini.

Mentalno zdravlje je osnovno ljudsko pravo za sve ljude. Svi ljudi imaju pravo na najviši mogući standard mentalnog zdravlja. Ovo uključuje pravo na zaštitu od rizika za mentalno zdravlje, pravo na dostupnu, pristupačnu, prihvatljivu i kvalitetnu zaštitu, te pravo na slobodu, nezavisnost i uključivanje u zajednicu.

Dobro mentalno zdravlje je od ključnog značaja za naše cjelokupno zdravlje i dobrobit. Nažalost, svaka osma osoba u svijetu živi s zdravstvenim problemima vezanim za mentalno zdravlje, koji mogu uticati na njihovo fizičko zdravlje, njihovu dobrobit, način na koji se povezuju s drugima i njihov život. Među najčešćim poremećajima, bez obzira na spol i dob, su anksiozni i depresivni poremećaji.

Na mentalno zdravlje svake osobe utiču mnogi faktori, posebno socijalni i okolinski tokom životnog ciklusa među kojima su: siromaštvo, nezaposlenost, loše obrazovanje, organizacija društva, organizacija liječenja, stanovanje i kvalitet stanovanja, zlostavljanje u djetinjstvu i odrasloj dobi, porodični odnosi, životne navike, radna okolina, fizičko i socijalno okruženje, socijalna podrška, stigma, izolacija i broji drugi faktori. Mnogi od ovih faktora mogu se otkloniti i spriječiti politikama, akcijama i intervencijama na nivou zajednice i društva. Time bi se smanjio rizik za mentalne poremećaje i poboljšalo mentalno zdravlje.

Problemi vezani za mentalno zdravlje pogađaju sve veći broj adolescenata i mladih. Procjenjuje se da blizu 1 milijarde ljudi širom svijeta živi sa poremećajima mentalnog zdravlja, dok istovremeno relativno mali broj ljudi ima pristup kvalitetnoj zaštiti mentalnog zdravlja. Ljudska prava i osnovne slobode moraju biti preduvjet brige o mentalnom zdravlju i prvi korak za rješavanje nejednakosti, te eliminaciju stigme i diskriminacije osoba koje žive sa poremećajima mentalnog zdravlja.

Uprkos naporima vlada, institucija i brojnih međunarodnih agencija, diskriminacija u pogledu mentalnog zdravlja, štetni stereotipi i stigma u zajednici, porodici, školama, na radnom mjestu i dalje su prisutni u mnogim zemljama svijeta. Brojni izvještaji Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava – OHCHR ističu da osobe s mentalnim zdravstvenim problemima i osobe s psihosocijalnim invaliditetom doživljavaju nesrazmjerno veće stope lošeg fizičkog zdravlja i skraćenog životnog vijeka. Stigma je također značajna determinanta nemogućnosti pristupa cijelom spektru potrebnih usluga.

Potrebna su ulaganja i transformacija usluga u zaštiti mentalnog zdravlja kako bi se zaustavila rasprostranjena kršenja ljudskih prava s kojima se osobe sa mentalnim zdravstvenim problemima i dalje suočavaju širom svijeta.

Ključne poruke:

• Dobro mentalno zdravlje sastavni je dio našeg cjelokupnog zdravlja i dobrobiti.
• Mentalno zdravlje je univerzalno ljudsko pravo.
• Svako ima pravo na pristup kvalitetnoj zaštiti mentalnog zdravlja.
• Problemi vezani za mentalno zdravlje značajna su prijetnja za dobrobiti mladih ljudi.
• Moramo spriječiti stigmu i diskriminaciju vezanu za mentalno zdravlje.
• Mentalno zdravlje i dobrobit su temelj za uživanje u dobrom i smislenom životu.
• Prepoznavanje mentalnog zdravlja kao univerzalnog ljudskog prava osnažuje ljude da se bore za svoja prava – i za one oko njih.
• Možda znate šta mislite – ali znate li svoja prava? Um svake osobe je divan, složen i drugačiji. Ali naša prava su ista.

Izvor: Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo