Svjetski Dan pčela: Kako im vi možete pomoći da opstanu

    Svjetski Dan pčela: Kako im vi možete pomoći da opstanu

    Danas se obilježava Svjetski dan pčela, dan posvećen podizanju svijesti o važnosti pčela i drugih oprašivača u svijetu.

    Kako svijet prolazi kroz pandemiju COVID-19, važnost života i postojanja raznih vrsti živih bića došlo je u žarište svih vijesti. Čovjek sada shvata njegov značaj i utjecaj na druge ljude, ali i prirodu više nego ikad prije.

    No, s porastom ljudske populacije, pčele su stalno izložene opasnostima i prijetnjama. Upravo se zbog toga 20. maja obilježava Svjetski dan pčela, kako bi bi se podigla svijest o tome koliko pčele doprinose rastu biljaka i raznih drugih usjeva. Također, na današnji dan se obilježava i godišnjica rođenja Antona Jansona, utemeljitelja pčelarstva, stoji na službenim stranicama Svjetskog dana pčela.

    Svi ovisimo o opstanku pčela

    Pčele i drugi oprašivači, poput leptira i kolibrića, sve su ugroženiji zbog ljudskih aktivnosti. Oprašivanje je ipak temeljni proces za opstanak naših ekosustava. Gotovo 90 posto divljih cvjetnih vrsta biljaka u svijetu potpuno ili barem djelomično ovisi o oprašivanju životinja, zajedno s više od 75 posto svjetskih prehrambenih kultura i 35 posto globalnog poljoprivrednog zemljišta. Ne samo da oprašivači izravno doprinose sigurnosti hrane, već su ključni za očuvanje biološke raznolikosti.

    Stoga, kako bi se podigla svijest o važnosti oprašivača, prijetnjama s kojima se susreću i njihovom doprinosu održivom razvoju, UN je 20. maja odredio kao Svjetski dan pčela. Cilj ovog dana jest ojačati mjere usmjerene na zaštitu pčela i drugih oprašivača, koje bi značajno pridonijele rješavanju problema povezanih s globalnom opskrbom hranom i uklanjanju gladi u zemljama u razvoju. Svi ovisimo o oprašivačima i stoga je ključno pratiti njihov razvoj i zaustaviti gubitak biološke raznolikosti.

    Moramo djelovati odmah

    Postojeće stope izumiranja vrsta su od 100 do 1000 puta veće od normalnih zbog ljudskih utjecaja. Ako se ovaj trend nastavi, hranjive kulture, poput voća, orašastih plodova i mnogih povrtlarskih kultura, sve češće će zamjenjivati ​​usjevi kao što su riža, kukuruz i krumpir, što na kraju rezultira neuravnoteženom prehranom.

    Intenzivne poljoprivredne prakse, promjena u korištenju zemljišta, jednoplodni rast, pesticidi i veće temperature povezane s klimatskim promjenama predstavljaju probleme za pčelinju populaciju i, produženo, kvalitetu hrane koju uzgajamo.

    The Guardian je početkom mjeseca naveo kako je u Velikoj Britaniji virusna bolest pogodila hiljade pčela i kako se ona širi. Kako navode, riječ je o virusu kronične paralize pčela (CBPV) koji je zabilježen 2007. u Lincolnshireu. Kao simptome virusa naveli su drhtavicu, nemogućnost letenja te smrt u roku od samo sedmicu dana.

    Jedinka koja je zaražena spomenutim virusom preživjeti i do šest dana bez vidljivih simptoma, ali za to vrijeme može zaraziti više kolonija. Upravo to se i dogodilo jer se hrpe uginulih pčela mogu vidjeti diljem zemlje, prenosi Guardian. Vjeruje se da su krivci pčelari koji košnice imaju na različitim, međusobno relativno malo udaljenim lokacijama.

    Čelnik Udruge pčelara Rob Nickless kaže da bi najnovija studija mogla pomoći proizvođačima da bolje razumiju bolest, prenosi Miss7zdrava.

    Šta ti možeš učiniti kako bi pomogla pčelama i drugim oprašivačima:

    • posadi raznorodne autohtone biljke koje cvjetaju u različito doba godine,
    • kada je riječ o otkupu sirovog meda, pobrini se da je on od lokalnih poljoprivrednika,
    • izbjegavaj korištenje pesticida, fungicida ili herbicida u vrtovima,
    • izradi kućicu za pčele,
    • napravi fontanu za vodu za pčele tako što ćeš u svojem vrtu ostaviti posudu s vodom u koju mogu doći piti.

    Najbolje biljke za pčele i druge oprašivače:

    • Cvijeće nam obično pada na pamet kad razmišljamo o hrani za pčele. Međutim, cvjetna stabla su najveći izvor hrane za oprašivanje. Zaklada Arbor Day preporučuje sljedeća stabla za vrt oprašivača.

    Drveće – javor, bagrem, šljiva, trešnja, bazga, božika.
    Cvijeće – djetelina, maslačak, neven, ruža, lavanda.
    Voće, povrće i ostalo bilje – borovnica, patlidžan, lubenica, jagoda, bosiljak, stolisnik, origano, vlasac, kamilica.