Svjetski dan zdravlja – Izgradnja pravednijeg, zdravijeg svijeta za sve

    Svjetski dan zdravlja – Izgradnja pravednijeg, zdravijeg svijeta za sve

    Svake godine 7. aprila obilježava se Svjetski dan zdravlja. Od svog osnivanja na Prvoj skupštini Svjetske zdravstvene organizacije 1948. godine i od stupanja na snagu 1950. godine, proslava je imala za cilj stvaranje svijesti o određenoj zdravstvenoj temi kako bi se istaklo prioritetno područje od važnosti za Svjetsku zdravstvenu organizaciju (SZO/WHO), navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica. Ove godine je to pod jedinstvenim sloganom “Izgradnja pravednijeg, zdravijeg svijeta za sve”.

    Foto: Inz.ba

    Podjednaki uvjeti

    COVID-19 teško je pogodio sve zemlje, ali njegov je utjecaj bio najveći na zajednice koje su već bile ranjive. Te su grupe izloženije bolesti, manje je vjerovatno da će imati pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama i vjerovatnije će imati negativne posljedice kao rezultat mjera provedenih za suzbijanje pandemije. Te nejednakosti nisu nove. Iako je svijet vidio poboljšanja u prosječnom nivou zdravlja i očekivanog života i smanjenja prerane smrtnosti, ovi dobici nisu podijeljeni na jednak način među različitim dijelovima društva unutar i među državama. Razlike se uočavaju i u svakom životnom dobu, od ranih godina do kraja života.

    To nije samo nepravedno, već je i moguće spriječiti. Zbog toga zdravstveni stručnjaci širom Planete pozivaju vlasti na svim nivoima da osiguraju da svi imaju životne i radne uvjete koji pogoduju dobrom zdravlju. U isto vrijeme, apeliramo na lidere da nadgledaju nejednakosti u zdravlju i osiguraju da svi ljudi mogu pristupiti kvalitetnim zdravstvenim uslugama kada i gdje im trebaju.

    Dokazi su jasni: pružanje podjednako dobrog života i djevojčicama i dječacima i rješavanje zdravlja kroz životni put presudno je za dobrobit, razvoj, održivost i otpornost današnjeg društva i budućih generacija. Tokom proteklih 50 godina ovo je izbacilo na vidjelo važne zdravstvene probleme kao što su mentalno zdravlje, briga o majkama i djeci i klimatske promene. Proslavu obilježavaju aktivnosti koje prelaze i sam dan i služi kao prilika da se svjetska pažnja usredotoči na ove važne aspekte globalnog zdravlja, kažu u INZ-u.

    Pandemija COVID-19 potkopala je zdravstvene pomake, gurnula više ljudi u siromaštvo i nesigurnost hrane i pojačala rodne, socijalne i zdravstvene nejednakosti. Kampanja ističe ustavni princip SZO-a (WHO) da je “uživanje najvišeg mogućeg zdravstvenog standarda jedno od temeljnih prava svakog čovjeka bez razlike rase, vjere, političkog uvjerenja, ekonomskog ili socijalnog stanja.”

    Činjenice i brojke

    Po prvi put u 20 godina, predviđa se porast globalnog nivoa siromaštva i ometanje napretka ka ciljevima održivog razvoja. Do 60% ljudi koji žive u nekim zemljama nema pokrivenost osnovnim zdravstvenim uslugama. Više od milijarde ljudi koji žive u neformalnim naseljima ili sirotinjskim četvrtima suočeni su sa povećanim izazovima u sprečavanju zaraze i prenosa koronavirusa.

    SZO uputila poziv vladama

    Svjetska zdravstvena organizacija u svom saopćenju povodom Svjetskog dana zdravlja poziva vlade širom svijeta da jednakost stave u središte oporavka od COVID-a 19.

    “COVID-19 je pogodio sve nas, ali nekima je bilo mnogo teže jednostavno zbog okolnosti posla kojim se bave i neizvjesnosti uslova u kojima žive i ostvaruju prihod. Na primjer, posljedice mjera za suzbijanje COVID-a 19 nisu svi osjetili ravnomjerno, a rizik od gubitka posla veći je za ljude sa nižim prihodima. Procjene govore da su samo u prvim mjesecima pandemije radnici u neformalnim sektorima, uključujući radnike u skladištima i korisničkim centrima, radnici u domaćinstvima, sezonski radnici i radnici na nisko plaćenim poslovima prema ugovoru u zdravstvu i njegovateljstvu u Evropi i centralnoj Aziji izgubili 70% svojih prihoda”, navodi se u saopćenju Svjetske zdravstvene organizacije.

    Ponudili rješenje

    U svom saopćenju nude odgovor na pitanje šta vlade mogu da urade da bi svijet bio pravedniji i zdraviji. Potrebno je da zdravstveni sektor i sve institucije vlasti hitno rade na uklanjanju prepreka pravednijem i zdravijem životu za sve. Oko 80 posto Evropljana smatra da smanjenje nejednakosti treba da bude u vrhu programa njihove vlade. Kada vlade budu sprovele adekvatne politike, razlike u zdravlju smanjit će se za samo 4 godine.

    Instrument SZO u okviru politike pravednosti u zdravlju pokazao je da politike u sljedećim oblastima imaju najveći potencijal da riješe razlike u zdravlju i pozitivno utječu na zdravlje i blagostanje, naročito ako se sprovode istovremeno:

    1. smanjenje tereta direktnog plaćanja zdravstvenih usluga, čime će zdravstvena zaštita postati dostupna i finansijski pristupačna svima,

    2. jačanje socijalne zaštite sa ciljem smanjenja nejednakosti i garantovanje osnovnog stepena izvjesnosti prihoda,

    3. ulaganja u kvalitetan i finansijski pristupačan stambeni prostor i sigurno i dinamično mjesto stanovanja,

    4. proaktivna pomoć ljudima da bi mogli da imaju dostojanstven i zdrav život, te smanjenje nezaposlenosti,

    5. bolje obrazovanje i učenje tokom cijelog života, pošto veća jezička i numerička pismenost povećava mogućnost da ljudi uzmu svoj život u svoje ruke, i

    6. veća građanska angažovanost, uz smanjenje kriminala i ostvarivanje socijalnih veza.