Tradicija koja se nastavlja

    Tradicija koja se nastavlja

    Zavještanje njegovih učenjaka, čije je životno djelo bilo bilježenje i zaštita znanja njihovog društva, jedno od najsnažnijih svjedočanstava Trećeg svijeta

    Foto: Franjevački samostan Tomislavgrad

    Piše: Anita Barjaktaravić

    Iako se Treći svijet sada koristi kao pogrdni izraz, fraza je, zapravo, smišljena kako bi opisala nacije svijeta koje nisu htjele da slijede naraciju o hladnom ratu, odbijajući tako da budu zavisne i podređene države, ili Sovjetskom Savezu na Istoku, ili Sjedinjenim Državama na Zapadu. Njihova historija dala im je snagu da se odupru da njima upravljaju vanjske sile.

    Duvanjski praslon

    Jedno od najsnažnijih svjedočanstava Trećeg svijeta je zavještanje njegovih učenjaka, čije je životno djelo bilo bilježenje i zaštita znanja njihovog društva. 

    Dvije godine je knjiga Toma Cahilla Kako je Irska spasila civilizaciju bila na vrhu liste bestselera. Knjiga bilježi rad srednjovjekovnih redovnika u zaštiti akumuliranog znanja Zapadne civilizacije od invazije germanskih plemena. Ista knjiga bi se lako mogla napisati o naslijeđu znanja na Balkanu, gdje su franjevački redovnici u poznatim samostanima, poput samostana u Kraljevoj Sutjesci, sakupljali knjige i predmete od historijskog značaja, proučavajući ih i čuvajući za buduće generacije. Rad ovih redovnika smatrao se toliko vitalnim da su oni predmet jednog od prvih dokumenata koji garantuje vjerska prava, fojničke Ahdname, koji je izdat dolaskom Mehmeda Osvajača 1463. godine i još uvijek se čuva u franjevačkom samostanu u Fojnici

    Ali naslijeđe učenih srednjovjekovnih redovnika nije završilo sa srednjim vijekom, već se nastavlja do danas u hercegovačkom samostanu u Tomislavgradu. U Franjevačkom muzeju Tomislavgrad nalazi se izvanredna kolekcija predmeta iz predilirskog doba do danas, uključujući brojne rukopise, rimske ruševine, vrijedne knjige i ilirske ostatke. U njihovoj kolekciji postoji nekoliko jedinstvenih predmeta, ali među zadivljujućim i neobičnim su ostaci prahistorijskog mastodonta za kojeg se uvriježio naziv Duvanjski praslon. Datira iz pliocenske epohe, prije više od 2,5 miliona godina. 

    Ostaci nekoliko životinja iz porodice Mammutidae otkriveni su slučajno 2011. godine kada je lokalni stanovnik istraživao to područje. Iako su stručnjaci sa univerziteta u Zagrebu, Njemačkoj i Austriji pomagali u očuvanju i proučavanju rijetkih prahistoijskih fosila, većina posla oko ovog izuzetnog otkrića, uključujući pronalaženje izvora finansiranja, ostala je na franjevačkim redovnicima i onima koji s njima rade u muzeju. To je ogroman zadatak koji uključuje mukotrpnu pažnju prema detaljima. U muzeju samostana izloženo je nekoliko fosila Mammutidae, ali najupečatljivija je njihova replika područja Tomislavgrada od prije tri miliona godina, koja sadrži reprodukciju mastodonta kakav je izgledao u stvarnosti. Reprodukcija je izrađena uz pomoć lokalnih umjetnika i tesara, koji su provjeravali i potvrđivali detalje s paleontološkim stručnjacima kako bi stvorili najrealnije moguće prikaze. U jednom trenutku tokom stvaranja izložbe cijela završena postavka biljaka je izvađena i zamijenjena, jer je otkriveno da početna ilustracija nije bila u skladu s vremenskim periodom u kojem je mastodont lutao Balkanom. 

    Franjevački samostan Tomislavgrad

    Ostaci mastodonta u franjevačkom muzeju jedini su fosili ovog tipa otkriveni na Balkanu i mogu se pogledati samo u Tomislavgradu. Međutim, to nisu jedini predmeti takve rijetkosti koje čuvaju studiozni redovnici. Psalteri ili molitvenici pisani na bosančici i glagoljici izloženi su u biblioteci bazilike otvorenoj za javnost. U skladu s naučnom tradicijom franjevačkih redovnika, lokalna zajednica na raspolaganju ima primjerke brojnih knjiga. Bibliotekari također rade na organizovanju i uvezivanju starih novina, a otkrića vrijednih knjiga i dalje se dešavaju gotovo učestalo, uključujući mnoga rijetka izdanja koja ne postoje nigdje drugo u Bosni i Hercegovini. 

    Predmeti od historijskog značaja

    U samostanu u Tomislavgradu nalazi se i široka kolekcija afričkih predmeta koje su skupili redovnici s tog područja dok su služili misije u Kongu. To uključuje predmete od tradicionalnih maski i umjetnina do biblijskih prevoda na lokalne afričke jezike. 

    Logično je da je Franjevački muzej u Tomislavgradu mogao da prikupi toliko predmeta od historijskog značaja, jer sam Tomislavgrad leži na području bogatom poviješću. Vožnjom prema gradu prolazi se poljima stećaka, a brojni ilirski grobni humci raštrkani su okolo. Sama bazilika sagrađena je na ostacima velikog rimskog grada i mogućeg mjesta krunidbe kralja Tomislava oko 925. godine. 

    Iako je teško doći do izvora finansiranja za pronalazak i dokumentovanje opsežne historije područja Tomislavgrada, franjevački redovnici i lokalna zajednica naporno rade na očuvanju i prikazivanju što je više moguće predmeta.