Jedna fotografija iz opkoljenog Sarajeva obišla je svijet i postala simbol dostojanstva, prkosa i snage žene u ratnim godinama. Na njoj je Meliha Varešanović, Sarajka čiji su držanje, elegancija i miran korak privukli pažnju svjetske javnosti, dok je grad živio pod opsadom.

Fotografija je nastala 1994. godine, sasvim slučajno, na relaciji Dobrinja – Alipašino Polje. Snimio ju je britanski fotoreporter Tom Stoddart, koji je tog dana radio u Sarajevu. Meliha tada nije ni znala da je fotografisana, niti je mogla pretpostaviti da će prizor kojem je pripadala postati jedna od prepoznatljivih fotografija ratnog Sarajeva.

„Fotografija je nastala 1994. godine, a nastala je s jednim velikim bolom kada je umrla moja mama. Fotografija je nastala slučajno na relaciji Dobrinja – Alipašino Polje“, prisjetila se Varešanović.

Stoddart je kasnije govorio da se, nakon što je snimio fotografiju, uplašio i potražio zaklon. Meliha je, međutim, nastavila svojim putem. Upravo taj trenutak – žena koja uspravno i smireno hoda gradom izloženim svakodnevnoj opasnosti – fotografiji je dao posebnu snagu.

Korak kao znak prkosa

Meliha je kasnije govorila da je ponosan hod dio njenog karaktera, ali i nešto što je naslijedila od majke. Tokom rata, kako je ispričala, nikada nije trčala.

Nije željela pokazati strah onima koji su posmatrali grad kroz nišane.

„Na svoj način sam željela da odagnam taj strah. To je bio poseban osjećaj prkosa, ponosa i inata“, kazala je.

Upravo su prkos i dostojanstvo postali neodvojivi od priče o fotografiji. U gradu bez normalnih uslova za život, svakodnevni odlazak po vodu, hranu ili druge potrepštine nosio je rizik, ali je Meliha nastojala zadržati osjećaj normalnosti.

Uprkos nedostatku struje, vode i hrane, brinula je o svom izgledu i štedjela ono što je imala.

„Jaka volja i navika, želja da živim i lijepo izgledam“, objasnila je govoreći o tome kako je uspijevala zadržati svoj izgled u ratnim godinama.

Fotografija koja je stigla do svjetskih časopisa

Fotografija je objavljena u brojnim svjetskim medijima, među kojima su bili časopis Life i Sunday Times. Ipak, Meliha dugo nije znala da je upravo ona žena s fotografije koja je obišla svijet.

Za njenu priču saznala je na neobičan način. U paketu s odjećom koji su joj poslale žene iz Engleske nalazio se primjerak časopisa Life. Na naslovnici je bila njena fotografija.

„To mi je bilo posebno zadovoljstvo. Tek 2012. godine uslijedio je susret“, prisjetila se Varešanović.

Tada je priča o fotografiji dobila i lični nastavak, nakon što je upoznala fotografa koji je zabilježio njen hod kroz ratno Sarajevo.

Sarajevska Sophia Loren

Meliha Varešanović s vremenom je dobila nadimak sarajevska Sophia Loren, a njena fotografija ponovo je privukla pažnju međunarodne javnosti kada ju je magazin Cracked uvrstio među fotopriče o hrabrim ženama i buntovnicama iz historije.

Uz fotografiju je opisana kao žena koja je „donijela glamur u ratnu zonu“.

Danas se ta fotografija ne pamti samo kao dokument jednog ratnog vremena. Ona je postala dio vizuelne priče o Sarajevu, gradu čiji su stanovnici, uprkos strahu i svakodnevnoj opasnosti, nastojali sačuvati dostojanstvo, navike i osjećaj života.

Meliha Varešanović ostala je zapamćena upravo po tome: kao žena koja je kroz opkoljeno Sarajevo hodala uspravno, elegantno i bez trčanja, pretvarajući običan trenutak iz svakodnevice u fotografiju koju je upoznao cijeli svijet.

U BiH živi 14 vrsta zmija, od toga TRI otrovnice

U Bosni i Hercegovini živi 14 vrsta zmija, od kojih su SAMO TRI otrovnice (poskok, šarka i vrlo rijetki balkanski šargan), dok je preostalih 11 NEOTROVNO…

U Bosni i Hercegovini živi 14 vrsta zmija, od kojih su SAMO TRI otrovnice (poskok, šarka i vrlo rijetki balkanski šargan), dok je preostalih 11 NEOTROVNO i BEZOPASNO.
 
 

Čak šest je na državnom popisu ugroženih i zaštićenih vrsta, dok je 13 zaštićeno odredbama Bernske konvencije, navode iz Udruženja Eko-akcija.

Sve tri vrste zmija otrovnica koje žive u BiH mogu se prepoznati po karakterističnoj cik-cak šari na leđima, trokutastoj glavi prije koje se tijelo jasno sužava, te po kratkom zdepastom tijelu. Po obojenosti odstupa šarka, koja može biti i potpuno crna ili imati niz isprekidanih poprečnih pruga.

Poskok

Otrov poskoka je snažan, te je jedina po život opasna vrsta zmije u BiH, u prošlosti ujed čak i smrtonosan (danas jako rijetki smrtni slučajevi, potpuni oporavak nakon sedam dana bolničkog liječenja).

Šarka ili riđovka

Otrov im snažno djeluje, ali ugrizi nisu toliko opasni kao kod poskoka. Kod ljudi ugriz izaziva bol, oticanje, razaranje okolnog tkiva, u kasnijim fazama može se javiti mučnina i povraćanje.
Zdravim odraslim osobama ugriz nije opasan po život, ali se ipak preporučuje liječnička pomoć.

Balkanski šargan

Najmanja zmija otrovnica u Evropi. Pretežno se hrani skakavcima. Mužjaci su svijetlo smeđi ili sivi, dok su ženke žućkaste. Na sredini leđa nalazi se gotovo uvijek jasna smeđa ili tamno siva cik-cak šara. Otrov šargana je vrlo slab te se često poredi sa ubodom pčela.

Facebook
Twitter
LinkedIn

MOŽE VAM SE DOPASTI

POVEZANI ČLANCI

Vodič za umru
MEKA

Vodič za umru

Kako bi vaša priprema protekla što lakše, ovaj Vodič za umru vam…

Vodič za umru
MEKA

Vodič za umru

Kako bi vaša priprema protekla što lakše, ovaj Vodič za umru vam…