Jedna fotografija iz opkoljenog Sarajeva obišla je svijet i postala simbol dostojanstva, prkosa i snage žene u ratnim godinama. Na njoj je Meliha Varešanović, Sarajka čiji su držanje, elegancija i miran korak privukli pažnju svjetske javnosti, dok je grad živio pod opsadom.

Fotografija je nastala 1994. godine, sasvim slučajno, na relaciji Dobrinja – Alipašino Polje. Snimio ju je britanski fotoreporter Tom Stoddart, koji je tog dana radio u Sarajevu. Meliha tada nije ni znala da je fotografisana, niti je mogla pretpostaviti da će prizor kojem je pripadala postati jedna od prepoznatljivih fotografija ratnog Sarajeva.

„Fotografija je nastala 1994. godine, a nastala je s jednim velikim bolom kada je umrla moja mama. Fotografija je nastala slučajno na relaciji Dobrinja – Alipašino Polje“, prisjetila se Varešanović.

Stoddart je kasnije govorio da se, nakon što je snimio fotografiju, uplašio i potražio zaklon. Meliha je, međutim, nastavila svojim putem. Upravo taj trenutak – žena koja uspravno i smireno hoda gradom izloženim svakodnevnoj opasnosti – fotografiji je dao posebnu snagu.

Korak kao znak prkosa

Meliha je kasnije govorila da je ponosan hod dio njenog karaktera, ali i nešto što je naslijedila od majke. Tokom rata, kako je ispričala, nikada nije trčala.

Nije željela pokazati strah onima koji su posmatrali grad kroz nišane.

„Na svoj način sam željela da odagnam taj strah. To je bio poseban osjećaj prkosa, ponosa i inata“, kazala je.

Upravo su prkos i dostojanstvo postali neodvojivi od priče o fotografiji. U gradu bez normalnih uslova za život, svakodnevni odlazak po vodu, hranu ili druge potrepštine nosio je rizik, ali je Meliha nastojala zadržati osjećaj normalnosti.

Uprkos nedostatku struje, vode i hrane, brinula je o svom izgledu i štedjela ono što je imala.

„Jaka volja i navika, želja da živim i lijepo izgledam“, objasnila je govoreći o tome kako je uspijevala zadržati svoj izgled u ratnim godinama.

Fotografija koja je stigla do svjetskih časopisa

Fotografija je objavljena u brojnim svjetskim medijima, među kojima su bili časopis Life i Sunday Times. Ipak, Meliha dugo nije znala da je upravo ona žena s fotografije koja je obišla svijet.

Za njenu priču saznala je na neobičan način. U paketu s odjećom koji su joj poslale žene iz Engleske nalazio se primjerak časopisa Life. Na naslovnici je bila njena fotografija.

„To mi je bilo posebno zadovoljstvo. Tek 2012. godine uslijedio je susret“, prisjetila se Varešanović.

Tada je priča o fotografiji dobila i lični nastavak, nakon što je upoznala fotografa koji je zabilježio njen hod kroz ratno Sarajevo.

Sarajevska Sophia Loren

Meliha Varešanović s vremenom je dobila nadimak sarajevska Sophia Loren, a njena fotografija ponovo je privukla pažnju međunarodne javnosti kada ju je magazin Cracked uvrstio među fotopriče o hrabrim ženama i buntovnicama iz historije.

Uz fotografiju je opisana kao žena koja je „donijela glamur u ratnu zonu“.

Danas se ta fotografija ne pamti samo kao dokument jednog ratnog vremena. Ona je postala dio vizuelne priče o Sarajevu, gradu čiji su stanovnici, uprkos strahu i svakodnevnoj opasnosti, nastojali sačuvati dostojanstvo, navike i osjećaj života.

Meliha Varešanović ostala je zapamćena upravo po tome: kao žena koja je kroz opkoljeno Sarajevo hodala uspravno, elegantno i bez trčanja, pretvarajući običan trenutak iz svakodnevice u fotografiju koju je upoznao cijeli svijet.

U Sarajevu otkriven mural prve bh. novinarke i urednice

Mural Milene Mrazović, prve bosanskohercetovačke novinarke i urednice, otkriven je na zidu Elektrotehničke škole za energetiku u Sarajevu! Mural su otkrile Ann Linde, ministrica vanjskih poslova…

Mural Milene Mrazović, prve bosanskohercetovačke novinarke i urednice, otkriven je na zidu Elektrotehničke škole za energetiku u Sarajevu!

Foto: UNDP

Mural su otkrile Ann Linde, ministrica vanjskih poslova Švedske i predsjedavajuća OSCE-a, i autorica murala, Nataša Konjević / Konjo Illustration, koja je ilustrirala Milenu Mrazović i za knjigu #ŽeneBiH.

“Nevjerovatno smo ponosne na ovaj trenutak, budući da je jedna od ideja inicijative uvijek bila ovjekovječiti likove značajnih bh. žena u javnom prostoru kroz umjetnost murala. Zahvaljujemo se ambasadorici Švedske u BiH, Johanni Strömquist Embassy of Sweden in Sarajevo, koja je podržala ovu ideju, i timu UNDP Bosnia and Herzegovina na čitavoj podršci procesu crtanja murala, koji se nalazi na zidu Elektrotehničke škole za energetiku u Sarajevu”, naveli su iz organizacije ŽeneBiH.

Milena Mrazović (1863-1927) je prva novinarka, urednica i izdavačica u BiH, te spisateljica, kompozitorica, etnografkinja i antropologinja.

Rođena je u Bjelovaru, u hrvatskoj plemićkoj porodici, a školovala se u Budimpešti. Nedugo nakon što je Austro-Ugarska okupirala BiH, njena se porodica seli u Banju Luku, a potom i u Sarajevo. Milena se bavila komponiranjem i odlično je svirala klavir. Neuobičajeno za žene tog vremena, na konju je proputovala cijelu BiH sa slikaricom Augustom Bock, te bilježila priče, legende i bajke, koje će kasnije inspirirati njen književni rad.

Prvi članak objavljuje 1884. godine u Neue Augsburger Postzeitungu, a iste godine postaje stažistica u dnevnom listu Bosnische Post koji počinje izlaziti u Sarajevu. Zahvaljujući spisateljskom talentu, uspješno se snalazi u svijetu novinarstva, u kojem su tada djelovali samo muškarci. Bila je zaručena za vlasnika Bosnische Posta, Eugena von Töpffera, a nakon njegove iznenadne smrti 1889. godine, nasljeđuje list i štampariju, i postaje prva urednica novina i izdavačica u BiH.

Povodom desete godišnjice Bosnische Posta, međunarodna štampa zabilježila je da se u BiH na odgovornoj javnoj funkciji nalazi žena, što nije bio slučaj ni u razvijenijim zemljama. Godine 1893. objavljuje prvu knjigu novela Selam: Skice i pripovijesti iz bosanskog života, a potom i druga djela.

Za ljekara Zemaljske bolnice u Sarajevu, Josefa Preindlsbergera iz Beča, udala se 1896. godine, a potom prodaje Bosnische Post. Posvećuje se književnosti, ali nastavlja raditi kao dopisnica evropskih novina. Nakon rata, nova vlada ih je 1919. godine deportirala u Beč, koji je za nju bio tuđina. U Evropi je bila poznata kao „slavna bosanska spisateljica”, ali u BiH se za Milenu uglavnom ne zna, jer je pisala na njemačkom jeziku. Iako rođena drugdje, Milena je svojevoljno postala žena BiH. Pomjerala je granice koje je društvo odredilo ženama njenog vremena, te je kao pionirka bh. novinarstva otvorila put budućim kolegicama.

Facebook
Twitter
LinkedIn

MOŽE VAM SE DOPASTI

POVEZANI ČLANCI