Boravak u prirodi, posebno u blizini rijeka, jezera i šumskih područja, zahtijeva dodatni oprez. Stručnjaci upozoravaju da su upravo takva mjesta prirodno stanište zmija, zbog čega je važno znati kako ih prepoznati, izbjeći susret i pravilno reagovati u slučaju ujeda.
Najopasnije zmije na našem području
Na području Bosne i Hercegovine najopasnije zmije su poskok, riđovka i žutokrug. Riječ je o otrovnicama koje mogu predstavljati ozbiljnu prijetnju zdravlju čovjeka. Susret s njima treba izbjegavati, a zmije nikada ne treba izazivati.
Zmije otrovnice najčešće se mogu prepoznati po izraženoj trouglastoj glavi i jasno suženom vratu, dok kod neotrovnih zmija taj prelaz nije izražen.
Kada i zašto zmije napadaju
Zmije ne napadaju čovjeka bez razloga. Ugriz se najčešće dešava iz straha, uglavnom kada se zmija iznenadi ili kada se na nju nagazi. Posebno su opasne u sezoni parenja ili dok brane mlade.
Ako primijetite zmiju, najbolje je da se polako povučete. U većini slučajeva zmija će se sama udaljiti i neće pokazivati agresiju. Međutim, ukoliko se na nju nagazi, ona će se instinktivno okrenuti i ujesti, najčešće u predjelu noge.
Simptomi ujeda zmije
Na mjestu ujeda obično se vide dvije male ubodne ranice koje ne krvare. Ubrzo se pojavljuje crveni prsten koji prelazi u plavičastu boju, uz izražen otok. Nakon toga može se javiti obamrlost u zahvaćenom dijelu tijela.
Kako se otrov širi organizmom, mogu nastati opšti simptomi poput slabosti, drhtavice, vrtoglavice, otežanog disanja, ubrzanog pulsa i izražene bljedoće.
Preventivne mjere zaštite
Najbolja zaštita od ujeda zmija je prevencija. Preporučuje se korištenje repelenata namijenjenih odbijanju zmija, koji svojim mirisom drže zmije podalje od tretiranih područja.
Prilikom boravka u prirodi potrebno je nositi duboku i čvrstu obuću, debele čarape i duge hlače. Ukoliko naiđete na zmiju, zaobiđite je u širokom luku i nikada je ne pokušavajte otjerati ili udarati štapom.
Tokom kretanja kroz šumu preporučljivo je praviti nešto jače korake, kako bi zmije osjetile vibracije i na vrijeme se povukle. Odjeću i obuću ostavljenu u prirodi obavezno provjerite prije oblačenja, jer se zmije mogu zavlačiti u skrovita i topla mjesta.
Posebnosti ponašanja poskoka
Za razliku od drugih zmija, poskoci često ne bježe kada osjete vibracije, jer su po prirodi tromiji. Odrasli primjerci dugi su u prosjeku od 60 do 80 centimetara, dok mužjaci mogu narasti i do 100 centimetara.
Tijelo im je relativno debelo, a boja varira: mužjaci su uglavnom sivkasti, dok su ženke smeđe, sivosmeđe ili crvenosmeđe. Duž leđa se prostire tamna cik-cak linija, koja ne mora uvijek biti potpuno povezana.
Poskoci najčešće borave na suhim i osunčanim terenima sa kamenjem i niskom vegetacijom, poput suhozida, hrpa kamenja, livada i polušikara. Povremeno se penju po niskom grmlju i drveću, a aktivni su danju u proljeće i jesen, dok su ljeti češće aktivni u sumrak i noću.
Prva reakcija u slučaju ujeda
Ukoliko vas zmija ujede, najvažnije je ostati miran i izbjegavati paniku, jer uznemirenost i kretanje ubrzavaju širenje otrova kroz organizam. Osoba koja je ugrizena treba da miruje, a ugrizeni dio tijela mora biti imobiliziran.
Preporučuje se imobilizacija pomoću povoja ili udlage, a idealno je koristiti elastični zavoj. Nakon toga potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć.
Šta ne treba raditi i dodatne mjere
Ne preporučuje se isisavanje otrova ustima, jer i najmanja ranica u usnoj šupljini ili pokvaren zub može dovesti do trovanja osobe koja pokušava pomoći. Ukoliko ste u mogućnosti, na ranu se može staviti jak rastvor hipermangana.
Unesrećena osoba treba piti što više tečnosti do dolaska hitne pomoći. Također je važno zapamtiti izgled zmije koja je izazvala ugriz, kako bi ljekari mogli pružiti najadekvatniju terapiju.
