Nutricionisti su sada na listu učinkovitih dijeta uvrstili nordijsku prehranu koja podrazumijeva zdravu, cjelovitu hranu, više usmjerenu na biljke.
Nordijska prehrana usredotočena je na konzumiranje više povrća i voća, cjelovitih umjesto rafiniranih žitarica te organski uzgojenih, lokalnih i divljih životinja što je češće moguće, objasnila je holistička nutricionistica Maria Marlowe za časopis Vogue.
“Divlja” hrana
Zbog usredotočenosti na cjelovitu, pravu hranu i visokokvalitetne životinjske proizvode nordijska prehrana slična je paleo dijeti, ali veći naglasak stavlja na biljne izvore hrane i divlje plodove mora nego na meso.
Kod nordijske prehrane preferira se ulovljeni losos umjesto onoga iz uzgoja, u prirodi ubrane bobice umjesto uzgojenih i jaja, umjereno konzumirana, iz uzgoja kokoši na paši, jer “divlja” hrana sadrži više hranjivih tvari i ukusnija je.
Divlja ili lokalno uzgojena hranu je aromatičnija jer je svježija ili ubrana na vrhuncu zrelosti, kad su okus i prehrambene vrijednosti proizvoda na vrhuncu. Šumsko voće, osnovni sastojak nordijske prehrane, često je manje, ali ima veću koncentraciju okusa i hranjivih tvari od većeg, vodom punog bobičastog voća koje nalazimo u trgovinama, objasnila je ova stručnjakinja. Ove tvrdnje potvrđene su i analizom američkog ministarstva poljoprivrede iz 2010. godine kojom je utvrđeno da divlje borovnice imaju dvostruko više antioksidansa od uzgojenih borovnica.
Istaknuto mjesto u nordijskoj prehrani zauzimaju zob, korjenasto povrće, mahunarke, jogurt skyr i ulje uljane repice, kao i masnija riba poput lososa i skuše.
Benefiti za zdravlje
Zdravstvenih prednosti nordijske prehrane je više. Prema nekim istraživanjima, ona snižava krvni pritisak i poboljšava zdravlje srca, podupire dugoročni, a ne kratkoročni gubitak kilograma pa je to jednostavno stil života, a ne privremeni poduhvat.
Ovakav tip ishrane već stoljećima se prakticira u skandinavskim zemljama, ali njen je koncept tek nedavno formaliziran i objavljen ispred istraživača Univerziteta u Kopenhagenu u saradnji s restoranom Noma u Kopenhagenu koji je četiri puta osvojio naslov najboljeg restorana na svijetu.
Suosnivač Nome Mads Refslund za Dan planeta Zemlje na jelovnik jednog njujorškog restorana planira uvrstiti sezonske, lokalne i divlje sastojke uzgajane na Long Islandu pa će se na tanjirima naći namirnice kao što su šparoge, patišon tikvice, koraba, listovi crnog ribiza, zavijeni vrhovi paprati i ukiseljene zelene jagode. Refslund ima i svoj kulinarski tim koji u potrazi za hranom proučava mlade vrhove smreke, izdanke i stabljike šaša te sokove stabla breze.
Korisna i za okoliš
Refslund naglašava kako nordijska prehrana nadilazi ličnu dobrobit i korisna je za čitavo čovječanstvo.
“Pretežno je biljna pa je time i podnošljivija za okoliš jer zahtijeva manje prirodnih resursa. Većinu sastojaka uzgajamo, jedemo manje prerađene hrane i ne jedemo toliko govedine kao druge kulture, a umjesto nje više uključujemo ribu poput lososa i skuše, školjke, nemasne komade teletine i perad”, rekao je Refslund za Vogue.
Fokus na održivosti možda je i najveća prednost ove prehrane i vjeruje da sve više ljudi naginje namirnicama koje pokušavaju nabaviti lokalno zbog svježine i svjesnosti utjecaja na okoliš. Međutim to može biti teško za ljude koji žive u urbanim sredinama, stoga Marlowe predlaže da ljudi prihvate ona načela ove prehrane koja mogu.
“Jedite više cjelovitog povrća i organskih bobica, maknite rafinirane ugljikohidrate i prerađenu hranu te odaberite najkvalitetnije izvore životinjskih proteina”, kaže Marlowe dok Refslund otkriva kako uvijek pri ruci ima raženi hljeb, razne cjelovite žitarice poput amaranta, chia sjemenki i zobi, svježe voće, lisnato zeleno i korjenasto povrće, jaja, orašaste plodove i sjemenke, slatkovodnu ribu, jogurt i sireve.
