Vremenski prijelazi nakon dana sa obilnim snježnim padavinama, a zatim zatopljenja mogu doprinijeti pojavi lavina na planinama.
Planinar Anis Čeljo, predsjednik Planinarskog kluba „Nomadi“ i predsjednik Planinarskog saveza Kantona Sarajevo, te vođa bloga Planinar.ba, objasnio je šta je lavina, kako nastaje, kako prepoznati lavinoznu padinu, kako se kretati njom itd.
Lavinu čini snijeg koji se klizi niz padinu (naravno, pod uvjetom da je njen nagib dovoljno velik da se lavina pokrene). Najviše se lavina događa ako je ugao nagiba padine između 30 i 50°, ali se pod pravim uvjetima lavine mogu dogoditi na bilo kojem nagibu. Jako vlažan snijeg klizi i pod uglovima od 10 do 25°. Tokom zime snijeg pada u navratima i time u snježnom pokrivaču nastaju slojevi s različitim fizikalnim svojstvima (gustoća, čvrstoća i vrsta ledenih kristala od kojih je sastavljen). Svaki sloj može nastati pod drugačijim vremenskim uslovima i vezati se različito od prethodnog i sljedećeg. Zbog promjena u temperaturi i vremenskim prilikama mogu se događati promjene u stanju snježnog pokrivača ne samo tokom sezone nego i tokom jednog dana.
U planinama može odjednom pasti i preko 30 cm snijega, što je često dovoljno za nastanak lavine. Količine snijega od 15 do 30 cm predstavljaju prijetnju osobama koji samim svojim prelaskom preko nestabilnog snježnog pokrivača mogu uzrokovati lavinu, dok manje količine snijega rijetko proizvedu lavine.
Lavine mogu biti prašnaste, pločaste i rastresitog snijega.
Postoje znaci kako da prepoznate da je sniježna padina nestabilna i te znakove treba pažljivo tražiti. Prvo, terenom kojim prolazite pregledajte okolne padine i vidite da li ima ostataka skorašnjih lavina, ukoliko to vidite izbjegavajte prelazak tim terenom. Drugo, ukoliko vidite pukotine u snijegu koje vode poprijeko preko padine izbjegavajte prolazak tom padinom, jer je ta padina izložena zatezanju (postoji mogućnost da je pukotina nastala samo na površinskom snijegu, ali ipak je sigurnije izbjeći kretanje takvom padinom). Također postoji sistem za procjenu stabilnosti snježnog pokrivača (test zasijecanjem, test kompresijom itd.) Ukoliko baš morate proći padinom na kojoj postoji mogućnost nastanka lavine, onda opustite gurtne ruksaka, preko usta i nosa navucite baf, bandanu i sl., skinite gurtne od štapova sa ruku. Padinu prelazite u jednoj stazi (ne praviti više staza jer doprinosi nestabilnosti), padinu nek prelazi jedno po jedno u razmaku od 30, 40 i više metara i prelazak učinite što je brže moguće (ne zadržavati se dok se padina ne pređe).
Ukoliko vas ipak lavina povuče vaše preživljavanje najviše zavisi od vaših prijatelja planinara koje lavina nije zahvatila da pomno prate gdje vas ona vodi i gdje ćete se zaustaviti da biste odmah mogli pristupiti vađenju iz lavine. Zato je zimi potrebno imati male rasklopive lopatice i po mogućnosti lavinske sonde i lokatore (za čije korištenje treba iskustvo).
Ali za sigurno planinarenje najbolje je ipak nakon novih većih sniježnih padavina pričekati minimalno 24 sata prije odlaska na turu, preporučuje Čeljo.
Zato što jedan članak nije dovoljan…
ZAŠTO TREBATE PLANINARITI ZIMI?
7 PRAVILA ISKUSNIH PLANINARA ZA PLANINARENJE ZIMI
SVE ŠTO VAM JE POTREBNO ZA PLANINARENJE
TOP 5 NAJLJEPŠIH DESTINACIJA ZA PLANINARENJE U BOSNI I HERCEGOVINI
MULTIMEDIJALNI VODIČ “PLANINE BOSNE I HERCEGOVINE – 50 IZABRANIH USPONA”
