Vaskrs – najveći hrišćanski praznik

Prema odlukama Nikejskog sabora koje do danas poštuju sve pravoslavne crkve, Vaskrs se slavi u prvu nedelju punog meseca posle proljećne ravnodnevnice, ali obavezno poslije jevrejske Pashe. Vaskrs se određuje prema prirodnom kalendaru i uvijek se vezuje za nedelju sa odstupanjem od 35 dana – od 4. aprila do 8. maja.
Vaskršnje slavlje je za vjernike kraj Velikog posta, a prvi mrsni zalogaji su vaskršnja jaja koja, se prema drevnom običaju, farbaju u crveno kao simbol prolivene krvi Hristove.
Prema predanju, prva jaja je caru Tiberiju poklonila je Marija Magdalena koja je u Rim došla sa porukom o Vaskrsenju. Jaje je simbol obnavljanja prirode i života i znači radost i za one koji ga daju i koji ga primaju.
Vjernici, po ustaljenoj tradiciji, vaskršnja jaja boje na Veliki petak. Prvo obojeno jaje, ostavlja se na stranu do idućeg Vaskrsa i zove “čuvarkuća”.

Poznato je da se za Vaskrs farbaju jaja kojima će se ukućani omrsti nakon posta. Farbanje jaja je isključivo ženski posao i jaja se farbaju u srijedu ili četvrtak pred Vaskrs iako negdje to rade i petkom koji se smatra danom kad se ništa ne smije raditi. Postoji nekoliko legendi zašto se farbaju jaja i zašto je crveno jaje blagoslovljeno. Jedna od tih legendi govori da su žene ofarbale jaja i ponudile ih vojnicima koji su se zabavili razgledanjem raznobojnih jaja zbog čega je Isus uspio da pobjegne. Crvena boja je boja radosti jer označava pobjedu života nad smrću, i zato se jaja farbaju u crveno. Običaj je da se na Vaskrs ustaje rano, a ne valja zaspati prije ponoći jer će se u protivnom spavati čitavog ljeta i ništa se neće uraditi.

Vaskrs se obilježava tri dana. Veliki petak (jedini dan kad u hrišćanskim crkavam nema službe), Velika subota i Vaskrs.

U SPC pravoslavni vjernici razmjenjuju pozdrave – Hristos vaskrse i – Vaistinu vaskrse!