Zabranjeno branje visibaba i ljubičica, kazne i do 50.000 KM
Upozorili su da njihovo branje, zbog nježnog i atraktivnog izgleda, direktno utiče na njihovu održivost
Ljubičica ili ljubica je samonikla biljka i jedan je od vjesnika proljeća, slatkog i neodoljivog mirisa. Grcima je bila simbol plodnosti, stari Rimljani su uživali u njenom slatkom vinu. Napoleon ju je posebno volio. Također je simbol majki i majčinstva i u mnogim kulturama tradicionalno se daruje upravo mamama.
Prema legendi ljubičica toliko osvaja svojim mirisom i ljepotom da je i ružni Hefest pridobio naklonost Afrodite pomoću njih. Takođe, Zeus je napunio livadu ljubičicama, kako bi utješio svoju ljubavnicu Io, koju je zbog Herine ljubomore morao pretvoriti u junicu. Sama legenda o nastanku ljubičice je priča o tragičnoj ljubavi. Prve ljubičice, prema toj legendi, su nastale iz krvi Atisa, kojeg je ubila moćna božica Kibela.
Cijela biljka je pored prekrasnog mirisa na meti mnogih jer je i jestiva i ljekovita tako da je uobičajena njena upotreba u narodnoj medicini. Da bi zaštitio ljubićicu, Hrvatski državni inspektorat izdao je saopćenje da je zabranjeno brati i prodavati vjesnike proljeća kao što su visibabe, ljubičice i slično cvijeće i pozvali građane da prijave svako nelegalno branje ovog cvijeća.
Upozorili su da njihovo branje, zbog nježnog i atraktivnog izgleda, direktno utiče na njihovu održivost i postoji opasnost od uništavanja njihovih staništa i velike mogućnosti da završe na Crvenom popisu ugroženih biljaka i životinja u Hrvatskoj. Svaku nelegalnu prodaju zaštićenih biljaka potrebno je prijaviti Upravi za inspekcijske poslove zaštite prirode Ministarstva kulture.
Na stranici Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske je objavljeno: Stoga su se Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim, visibaba (Galanthus nivalis L.) i mirisna ljubica (Viola odorata L.) zaštitile od nekontroliranog branja, uništavanja njihovih staništa i velike mogućnosti da završe na Crvenom popisu ugroženih biljaka i životinja u Hrvatskoj. Njihovo sakupljanje za preradu i trgovinu bez ishođenja dopuštenja Ministarstva kulture kažnjava se novčanom kaznom od 25.000 do 200.000 kuna za firme, odnosno 7.000 do 30.000 kuna za fizičke osobe. Svaku nelegalnu prodaju zaštićenih biljaka potrebno je prijaviti Upravi za inspekcijske poslove zaštite prirode Ministarstva kulture.
To ipak ne znači da ih se ne smije brati kako se često i pogrešno može čuti, ali u Državnom zavodu za zaštitu prirode napominju da se“branjem nadzemnih dijelova visibaba i mirisnih ljubica za osobne potrebe one posebno ne ugrožavaju, već se degradira estetska vrijednost prirode, a brojnim posjetiteljima prirode onemogućuje uživanje u njima, za razliku od sakupljanja cijelih biljaka čime se one trajno uklanjaju sa staništa i time značajno utječe na veličinu njihovih prirodnih populacija“. Pa stoga ako ih se već bere, neka ih se makar ne čupa iz korijena.
