Zdravstvene preporuke za sigurnost hrane u ljetnim mjesecima

U ljetnim mjesecima raste rizik od trovanja hranom. Neke od namirnica predstavljaju veći pa je prilikom njihovog čuvanja i pripreme potreban veći oprez!

Foto: Pixabay – ponce_photography

Zarazne bolesti koje se prenose hranom

Salmoneloze: Najčešći uzročnici trovanja hranom su salmonele, proširene su među životinjama koje čovjeku služe kao izvor hrane. Infekcija salmonelom sve je češća u razvijenom svijetu. Simptomi trovanja počinju 12 do 24 sata nakon uzimanja zagađene hrane i to naglo sa zimicom, povišenom temperaturom (38-40 ºC), glavoboljom, bolovima u trbuhu, proljevom i povraćanjem.

Stafilokokno trovanje hranom: Dva do tri sata nakon obroka trovanje počinje povraćanjem, koje prevladava nad proljevom uz grčeve u trbuhu. Bolesnici se osjećaju kao da imaju morsku bolest. Za razliku od salmoneloze, kod ovog oblika trovanja hranom tjelesna temperatura može biti samo neznatno povišena, a bolest traje 12 do 24 sata i prolazi dobro bez ikakvih komplikacija. Ova vrsta trovanja naročito je česta ljeti i obično je vezana uz konzumaciju sladoleda i kolača.

Klostridijalno trovanje: trovanje hranom uzrokovano bakterijama iz roda klostridija, liči na stafilokokno trovanje hranom. Uzročnik trovenje se  prenosi mesom i mesnim prerađevinama. Toksin  se nalazi u konzerviranoj hrani, a simptomi trovanja nastaju 12 do 36 sati nakon konzumiranja. Kod oboljelog nastaje zamućen vid ili dvoslike, suhoća usta, slabost mišića, pa i oduzetost. Ovo trovanje najčešće je povezano s konzumiranjem kućno priređenih suhomesnatih proizvoda. Zato se i nastaje u obliku manjih “kućnih” epidemija.

Meso, morska hrana, kuhana riža, tjestenina, mlijeko, sir i jaja su idealna sredina za razmnožavanje bakterija! Trovanje jajima, odnosno hranom koja je pripremljena sa ovim sastojkom (majoneza, sladoled, kolači)  najčešća je vrsta trovanja.

Pravilno postupanje s lako kvarljivim namirnicama

• Meso, perad, jaja i morske plodove treba temeljito kuhati.
• Prilikom kuhanja mesa obratiti pažnu na boju sokova koje meso ispušta. Sokovi treba da su bistri a ne ružičasti.
• Supe i variva zagrijavajte do ključanja tako da temperatura dostigne 700C
• Upotrebljavajte termometar kako biste provjerili da je hrana dostigla temperaturu od 700C
• Ne ostavljajte kuhanu hranu na sobnoj temperaturi duže od 2 sata.
• Posebnu pažnu obratite prilikom obrade velikih komada mesa, faširanog i rolovanog mesa.

Važno je imati na umu da se mikroorganizmi razmnožavaju veoma brzo u hrani koja je ostavljena na sobnoj temperaturi!!!

• Termički obrađenu hranu treba čuvati na temperaturi ispod 5°C i iznad 60°C, jer se tako rast mikroorganizama usporava i zaustavlja.
• Sve lako kvarljive namirnice pohraniti u frižider, odnosno sve zamrznute namirnice u zamrzivač
• Rashladni uređaji se ne smiju pretrpavati, radi bolje cirkulacije hladnog vazduha
• Termički obrađenu i sirovu hranu čuvati u zasebnim odjeljcima frižidera
• Prije skladištenja u frižider, termički obrađenu hranu potrebno je ohladiti i spremiti u frižider unutar 30 minuta od kuhanja, ili najduže od 1-2 sata
• Svježe meso čuvati na frižiderskoj temperaturi na najnižoj polici u posudi zatvorenoj poklopcem ili prekrivenoj folijom

Higijena ruku izuzetno je važna! Neophodno je pranje ruku prije početka, ali i tokom pripreme hrane.

• Prije upotrebe pribora za pripremu hrane obavezno ga operite (dezinfikujte, ukoliko je potrebno).
• Kuhinjske površine na kojima se priprema hrana kao i hranu zaštitite od insekata, glodara i drugih životinja.
• Prilikom pripreme hrane odvojite sirove namirnice od kuhane hrane. Sirovo meso i morske plodove odvojite od ostale hrane. Prilikom obrade sirove hrane koristite odvojeni pribor (noževi, daska za rezanje…)

Priprema u mikrovalnoj pećnici

Mikrovalna pećnica može nejednako kuhati hranu i ostaviti hladna područja gdje opasne bakterije mogu preživjeti. Provjerite je li hrana kuhana u mikrovalnoj pećnici cijelo vrijeme na sigurnoj temperaturi – savjetuju iz Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.