Jedno od najsretnijih mjesta na Zemlji leži na sredini Tihog okeana, piše BBC.
Državom za primjer čini je njena nezavisnost, njegovanje tradicije, marljivost, poštovanje pravih vrijednosti i priroda koja ih okružuje.
Riječ je o Vanuatu, zemlja u obliku praćke bogatom sa više od 80 otoka i koja je smještena oko 2.000 kilometara istočno od Australije.
Proglašena je jednom od najsretnijih na svijetu i najsretnijom izvan država Amerike, prema istraživanju stranice Happy Planet Index koja svoje rangiranje temelji na općem dobru naroda, životnom vijeku, blagostanjima, i naravno ekologiji.
Šta je to zapravo što čini ovu malu zemlju tako sretnom? Od proglašenja nezavisnosti od vladavine Francuza i Britanaca, 1980. godine, sva zemlja Vanuatua pripada domaćem, većinskom stanovništvu i ne može se prodati strancima.
Prema istraživanjima Nacionalnog zavoda za statistiku u Vanuatuu 2011. godine ustanovljeno je da su ljudi koji imaju pristup zemljištu u prosjeku sretniji od onih koji ga nemaju. Danas oko tri četvrtine od 298.000 stanovnika živi u ruralnim područjima, a većina otočana ima pristup zemljištu na kojem mogu uzgajati stoku i hranu.
Ista anketa pokazala je da je roba poput svinja, jama i južnopacifičke kave (vrsta biljke koja se nekada koristi kao sredstvo za smanjenje stresa i anksioznosti) lako dostupna u Vanuatuu i da se razmjenjuje bez novca.
Još jedan izvor sreće je njihova stroga povezanost s tradicijom i raznolikost pejzaža arhipelaga, koji se kreće od kamenih planina do koraljnih grebena. Vanuatu, zapravo, znači “naša zemlja zauvijek” na mnogim od 139 domorodačkih jezika kojim govore stanovnici, što ga čini narodom s najviše jezika na svijetu. Domorodački jezici su primarni jezici kojima govori oko 92 posto ljudi. Osim toga, većina stanovništva ima dobro ili osrednje poznavanje tradicionalnih ciklusa sadnje, porodične historije i važnosti lokalne flore i faune.
Iako sve zvuči idealno, ova zemlja se i dalje suočava s nekim izazovima. S obzirom na to da je smještena u vatrenom pojasu Tihog okeana, Vanuatu je podložna prirodnim katastrofama, a posljednjih godina im prijeti porast razine mora i promjene vremenskih uslova. Ustvari, ovaj arhipelag se smatra najugroženijom državom na svijetu zbog prirodnih opasnosti, sudeći prema izvještaju Univerziteta Ujedinjenih nacija iz 2014. godine. Godine 2015. ciklon Pam pogodio je brojne otoke ove države, uzrokujući veliku štetu i ostavljajući 75.000 ljudi bez njihovih domova. Ipak, usprkos ogromnoj šteti, stanovnici su brzo počeli s obnovom sela, pokazujući moćan otpor nepogodama koje su ih zatekle i demonstrirale svoju snagu.
