Menu
Menu
Nesuđeni je gradonačelnik Beograda, počasni građanin Sarajeva i već nekoliko mandata, preciznije punih 18 godina, gradonačelnik slovenačke prijestolnice.
Foto: Uroš Hočevar
Razgovarala: Adisa Bečiragić
Fotografije: Grad Ljubljana
Zoran Janković, čovjek koji je preporodio Ljubljanu i pretvorio je u jedan od najugodnijih gradova za život u Evropi, sugovornik je našeg magazina. Čini se i da mu idu sjajne priče s glavnim gradovima u bivšoj zajedničkoj državi.
To o gradonačelniku Beograda saznao sam iz medija i moram priznati da me nasmijalo. Kao gradonačelnik Ljubljane uživam u svojoj ulozi i zahvalan sam sugrađanima što mi godinama ukazuju povjerenje, uvijek s pobjedom u prvom krugu. Ponosan sam i na titulu počasnog građanina Sarajeva, što je veliko priznanje. Glavni gradovi nekadašnje zajedničke države zaista su mi pri srcu, možda i zato što sam, kako volim reći, “čistokrvni mješanac” – majka je Slovenka, otac Srbin – i na to sam izuzetno ponosan, kaže.
Slovenija je godinama jedna od najčistijih zemalja svijeta, a Ljubljana jedan od najzelenijih i najuređenijih gradova Evrope. Na koji način se to postiglo, kako ste animirali građane. Postoji li recept po kojem sve naše gradove možemo pretvorili u ugodnija mjesta za življenje?
Univerzalnog recepta nema jer je svaki grad poseban i ima svoje zakonitosti koje treba poštovati i prilagoditi im se. No, postoje neke zajedničke tačke, a jedna od njih je – voljeti svoj grad. Ako ga voliš, poistovjećuješ se s njim i brineš o njemu, pa je nezamislivo da bacaš smeće po ulici. Ako to ne činiš kod kuće, zašto bi činio vani? Zašto bi uništavao drveće i prirodu ako znaš da su korisni za grad i građane? Važno je educirati najmlađe pa mi već u vrtićima učimo mališane kako odvajati otpatke, organizujemo različite događaje i akcije za podizanje svijesti, s kojima upozoravamo na zagađenje okoliša, vandalizam i slično. Voljni smo dijeliti iskustva i pružiti priliku svima da preuzmu ono što im odgovara i primijene u svom gradu.
„Univerzalnog recepta nema jer je svaki grad poseban i ima svoje zakonitosti koje treba poštovati i prilagoditi im se. No, postoje neke zajedničke tačke, a jedna od njih je – voljeti svoj grad.“
Ljubljana je lider među glavnim gradovima u održivom razvoju i ekološkim inicijativama. Koje su inicijative konkretno omogućile da budete prepoznati kao Evropska zelena prijestolnica?
Titula Zelene prijestolnice Evrope predstavlja najviše priznanje za jedan grad. U Ljubljani smo realizovali preko 2.400 projekata koji slijede principe održivog razvoja. Projekt Zelene prijestolnice Evrope vođen je stručnom rukom tadašnje dogradonačelnice, sada moje savjetnice, Tjaše Ficko. Cilj je bio uključiti što širi spektar učesnika u ovaj projekt – od nevladinih organizacija i udruženja do pojedinačnih inicijativa. Ponosni smo što smo uspjeli angažovati sve generacije, od djece u vrtićima i školama do umirovljenika. Svako je mogao dati svoj doprinos. Titulu smo nosili 2016. i do kraja te godine gotovo da nije bilo osobe koja nije znala da je Ljubljana vlasnik ovog prestižnog priznanja. Jedini smo grad u ovom dijelu Evrope koji nosi taj naziv, a najbliži koji je također osvojio ovu titulu udaljen je hiljadu kilometara sjeverno.
Grad je ponosni vlasnik i drugih najprestižnijih svjetskih nagrada i odličja iz oblasti zelenih inicijativa i održivog razvoja, klimatski je neutralan i pametan. Koja je njihova konkretna refleksija na kvalitetu života stanovnika Ljubljane?
Svaki novi uređeni park, posađeno stablo, izgrađen novi vrtić, škola ili gradski stan, svaka nova otvorena sportska dvorana – sve doprinosi boljitku zajednice. Kada unapređujemo prometnu infrastrukturu, poboljšavamo komunalne usluge ili ulažemo u kulturu, gradimo temelje za bolju budućnost svih. Sve te promjene obogaćuju živote građana, čineći Ljubljanu boljim mjestom za život, rad i odmor.
Ponosite se pješačkom zonom u centru. Kako je tekao proces transformacije gradskog središta u prostor bez automobila? Je li bilo prepreka?
Preobrazba nije tekla bez izazova. Skeptici su predviđali odumiranje centra ukoliko ga zatvorimo za motorni saobraćaj. Čak je i gradski autobus imao stanicu tik ispred gradske kuće. No, moja je vizija bila drugačija – vjerovao sam da će ta promjena gradu udahnuti živost. Transformacija se odvijala postepeno. Ključni trenutak dogodio se kada je pukla cijev u jednoj maloj ulici, što smo iskoristili kao priliku za eksperiment. Zatvorio sam ulicu i, u rijetkom odstupanju od uobičajene prakse, namjerno usporio radove. Želio sam posmatrati reakcije građana. Ulica više nije otvorena za vozila, već je postala začetak ekološke zone bez automobila. Danas se prostire na 20 hektara, što je najveća takva zona u Evropi. Uvjeren sam da više nećete sresti gotovo nikog ko bi želio povratak na staro. Centar je postao prostrani dnevni boravak na otvorenom, prepun raznovrsnih sadržaja, gdje svi mogu pronaći nešto za sebe.
Impresivna biciklistička infrastruktura, ali i kavalir, ekološki i besplatan prijevoz kroz centar grada, također su nešto što utječe na kvalitetu života, ali i šarm grada. Šta je Vama draže – bicikl ili Kavalir?
Iako lično preferiram pješačenje i ne vozim se biciklom, ponosan sam na naš sistem najma bicikala BicikeLj, kao i na naše kavalire, električna vozila koje se kreću brzinom od 25 kilometara na sat, a mogu istovremeno prevoziti pet osoba. Ove usluge jako su popularne i s pravom se smatraju zaštitnim znakom grada. Posebno se ističe šest električnih vozila kavalira sa ljubaznim vozačima, među kojima je i jedna vozačica. Oni poznaju svaki kutak centra, a i njih svi prepoznaju. Vrijedno je spomenuti da dva kavalira prevoze pacijente unutar kompleksa Kliničkog centra. Sistem BicikeLj se pokazao kao jedan od najuspješnijih na svijetu. Širom Ljubljane postavljeno je 85 stanica sa 850 bicikala, čime smo stvorili široku mrežu za udobno i ekološki prihvatljivo kretanje gradom.
Foto: Vita Kontić Bzjak
I rijeka Ljubljanica važan je dio identiteta grada. Njene ste obale također učinili atraktivnima za građane i turiste!?
Kada smo započeli s preobrazbom grada, vizija je bila omogućiti građanima da u potpunosti uživaju u ljepoti rijeke koja teče kroz srce grada, stvaranjem prostora za druženje i opuštanje uz njene obale. U skladu s tim, pristupili smo obnovi obala i izgradnji mostova. Projekti su uljepšali gradski krajolik i unaprijedili mobilnost građana, smanjujući vrijeme potrebno za kretanje kroz grad i omogućujući lakši pristup različitim dijelovima grada. Udobnim klupama i pažljivo odabranim namještajem stvorili smo ugodne kutke za odmor i druženje. Napori nisu prošli nezapaženo, pa je, u konkurenciji 347 projekta iz 36 zemalja, naš projekt uređenja riječnih obala osvojio prestižnu evropsku nagradu. Za ovo dostignuće posebno priznanje zaslužuje donedavni dogradonačelnik, urbanista prof. Janez Koželj. Njegova stručnost i vizija značajno su doprinijeli cjelovitom urbanističkom razvoju Ljubljane.
Grad je posljednjih godina doživio turistički procvat. Kako balansirate između potreba lokalnog stanovništva i rastućeg broja gostiju?
Nije uvijek lako, ali primarni fokus je na potrebama naših sugrađana i grad oblikujemo prema njima. Istovremeno, ne zanemarujemo činjenicu da je Ljubljana privlačna gostima. Glavni je grad i sjedište državnih ustanova, dom brojnim studentima te središte razvoja ekonomije i trgovine bez teške industrije. Građani prepoznaju koristi koje turizam donosi – nove poslovne prilike, otvaranje radnih mjesta te prihode koji omogućuju realizaciju raznovrsnih projekata. Ti prihodi doprinose uređenju okoliša i sufinansiranju brojnih besplatnih događanja na otvorenom, čime se obogaćuje život u gradu i u kojima naši sugrađani najviše uživaju.
Koje su Vaše vizije budućeg razvoja Ljubljane, recimo u narednih pet do deset godina? Koje su nagrade na listi želja?
U preostale dvije godine moga mandata, nastavljamo graditi na uspjehu 2.400 realizovana projekata. Pred nama je 180 novih i prilika da oblikujemo još bolju Ljubljanu. O nagradama ne razmišljam, one su samo rezultat truda i priznanje za dobar rad. Nedavno smo u Strasbourgu dobili titulu klimatski neutralnog i pametnog grada, čime smo službeno započeli put ka dekarbonizaciji. Ono što mi je najvažnije jest da Ljubljana ostane putokaz drugim gradovima u održivom razvoju, da zadrži autentičnost i šarm. Želim da nastavimo poštovati svakog pojedinca, bez obzira na spol, rasu ili vjeroispovijest te da te raznolikosti obogaćuju našu zajednicu, kako bi se svako u Ljubljani osjećao kao kod kuće.
„Ono što mi je najvažnije jest da Ljubljana ostane putokaz drugim gradovima u održivom razvoju, da zadrži autentičnost i šarm.“
S velikim uspjehom ste, prije nego ste postali gradonačelnik, vodili Mercator. Možete li povući paralelu između načina na koji se upravlja gradom i načinom na koji se upravlja velikom kompanijom?
Često ističem postojanje paralele između vođenja kompanije i upravljanja gradom. U Mercatoru je fokus bio na kupcu, dok je u gradskoj upravi u središtu pažnje građanin. Misija je u oba slučaja ista – pružiti vrhunsku uslugu onima kojima služimo, što možemo samo ako djelujemo kao tim. Zato kažem da imam najbolje suradnice i suradnike, a moja uloga je prepoznati talente svakog od njih, postaviti ih na pozicije gdje mogu najbolje iskoristiti svoje sposobnosti, pružiti im motivaciju i podršku. Vjerujem da zadovoljstvo zaposlenika direktno utječe na kvalitetu njihovog rada i odnosa prema drugima. Ispunjenost i motivisanost članova tima se neizbježno odražava na njihovu interakciju s građanima. Rezultat je lanac pozitivnih iskustava koji vodi do zadovoljstva korisnika naših usluga – građana.
