Cisterna Bazilika – “potopljena palača” velika enigma Istanbula

Gotovo da nema velikog grada na svijetu koji ne čuva neku svoju “tajnu”, što ga čini još mističnijim. A u Istanbulu je malo šta enigma kao Cisterna Bazilika smještena pod zemljom u neposrednoj blizini Aja Sofije i Hipodroma.

 

Potopljena palača

Ovaj podzemni rezervoar impresivnih dimenzija u kojem se nalazi preko 80 000 m3 vode koji je i za najtežih vremena spašavao grad, sazidan je u 6. stoljeću za vrijeme vladavine bizantskog cara Justinijana, koji je dao sagraditi i Aja Sofiju, remek-djelo vizantske arhitekture.

Ime je dobila po velikoj bazilici koja se nalazila tačno iznad nje, na prvom od sedam konstantinopoljskih brežuljaka. Među Turcima poznata je kao Yerebatan Sarnıcı, što na turskom jeziku znači “Potopljena palača”.

Sagrađena je dimenzija oko 140 sa 65 metara, sa oko 9 metara visokim stubovima, s namjerom da se tada rastućem gradu osigura pitka voda. Pristup svježoj pijaćoj vodi u nju je sistemom akvadukta i cijevi dopreman iz 19 kilometara udaljene Beogradske šume. Cisterna je snabdijevala vodom Veliku Palatu Konstantinopolja i druge građevine na prvom brežuljku, a nastavile su je koristiti i Osmanlije nakon pada Konstantinapolja. Građani su dolazili do vode kroz velike okrugle otvore na njenom svodu, no danas su ti otvori zatvoreni zbog stanogradnje.

Stubovi Cisterne

Već sam ulazak u Cisternu činit će vam se kao da ulazite u neki muzej – naprvu već uočavate kako su i sami stubovi kao posebno umjetničko djelo, svih 336 raspoređenih u 12 redova, po 28 stubova u svakom, koji su klesani u jonskom i korintskom stilu, mada ima i nekoliko dorskih, bez gravura na sebi. Jedan stub je cijelom visinom izgraviran motivima Fatiminog oka, u obliku suze i vjeruje se da je time odata počast stotinama robova koji su umrli gradeći ovu cisternu.

Posebno su zanimljiva dva stuba sa meduzom u osnovi. Njihovo porijeklo je nepoznato, mada se vjeruje da su u cisternu donijete sa nekog od arheoloških nalazišta (kao i dobar dio materijala za ostale stubove i za gradnju Aja Sofije) iz kasnog rimskog perioda. Jedna glava je položena na stranu a druga naopačke, što po tradiciji treba da poništi utjecaj fatalnog pogleda Gorgona, kćerki boga Forkija – Meduze, Steno i Eurijale, od koga bi se čovjek od užasa skamenio.

Da bi sve izgledalo mističnije, Cisterna je osvjetljena crvenom bojom, a u vodama na koje naiđete možete vidjeti i zlatne ribice koje povremeno izranjaju, zbog čega sve u Cisterni djeluje nestvarno.

Posjete

Cisterna se nalazi na nekih 150 metara od Aja Sofije.

Godine 1987. je nakon restauracije cijelog kompleksa zvanično ponovo otvorena za posjetioce. Tada su napravljene platforme po kojima se hoda, a do tada je Cisternu bilo moguće obići jedino u malim drvenim čamcima.

Posebnu ugodnost čine niže temperature, što će vam itekako goditi ako posjetite Istanbul i Cisternu za vrijeme ljetnih mjeseci. Cijena ulaznice je 10TL ili 5 eura, no ona se danas zbog inflacije često mijenja.

• Cisterna Bazilika je najveća od nekoliko stotina takvih podzemnih cisterni u Istanbulu. Drevni Vizantijci ništa nisu prepuštali slučaju, pa u gradu postoje još dva slična rezervoara: Filoksenova cisterna iz 6. stoljeća sa oko 35 000 m3 i Teodosijeva mermerna cisterna iz 4. stoljeća kapaciteta oko 10 000 m3.