Despići – Sarajevska elita iz 19. stoljeća

Despići – Sarajevska elita iz 19. stoljeća

Prema bosanskom rodoslovu prezime Despić nastalo je od ženskog imena Despa. Naime, Despa je bila kćerka handžije s Nahoreva hana na sarajevskim Nadkovačima, a udala se za  Ristu Stijepčevića porijeklom iz Gatačkog polja, koji se doselio u Sarajevo i izučio ćurčijski zanat. Njihova dva sina, Maksima i Nikolu, u narodu su prozvali i poznavali kao Despini sinovi, da bi vremenom čitavu porodicu oslovljavali kao Despići.

Despići su polahko gradili svoj status i položaj u društvu, prenoseći zanat sa generacije na generaciju. Krenulo se od malih ulaganja, da bi kasnije o njihovom bogatstvu svjedočio i podatak da su u 1854. godini posjedovali kapital vrijedan gotovo 70.000 srebrenih forinti. Osim ulaganja u nekretnine, postali su i vlasnici tri kuće, dva velika dućana u Velikom Ćurčiluku i dvije magaze u tašlihanu, potvrđujući se tako moćnom trgovačkom porodicom.

U to vrijeme Sarajevo je tada bilo središte trgovine između Carigrada, Beča, Budimpešte i Trsta, a među svim zanatlijama najbogatiji su bili kujundžije i čurčije. U ono doba bio je modni trend da se nosi odjeća od krzna, a Despići su trgovali krznom od Ankone, Beča, Trsta do Marselja. Početkom 19. vijeka bio je najveći procvat porodice Despić, pa su postojale legende u starom Sarajevu da su Despići toliko bogati da jedu zlatnim kašikama.

Kako je porodica napredovala tako je i kuća proširivana. Porodica Despić je u svojoj kući osnovala i pozorište, koje je zapravo bilo prvo domaće pozorište na tlu Bosne i Hercegovine. Braća Makso i Mićo Despić u privatnom amaterskom pozorištu organizirali su, uglavnom predvečer predstave za izabrani krug gostiju.

Despića kuća, nacionalni spomenik nalazi se na uglu Obale Kulina bana i Despićeve ulice u starom dijelu Sarajeva, nedaleko od Latinske ćuprije i u vlasništvu je Muzeja Sarajeva. Pored  historijske i kulturološke vrijednosti, posjeduje i neprocjenjivo pokretno pokućanstvo, koje između ostalog obuhvata 333 predmeta i 270 fotografija ove ugledne pravoslavne porodice od kraja 18. do početka 20. stoljeća. Pa tako u kući možete vidjeti tipičnu musandru, peć od lončića, ogledalo, na zidu ikonu i kandilo, zatim ibrik, seharu…

 

Posljednji potomci porodice Despić odselili su iz Sarajeva u Belgiju 1967. godine, a kuću poklonili Gradu sa željom da u njoj bude otvoren muzej. To nije jedini objekat poklonjen od ove porodice. Despići su bili vlasnici i kuće u kojoj je danas smješten Muzej književnosti i pozorišne umjetnosi.

 

Cijena ulaznice je 2KM

Adresa: Despića 2

Telefon: 033/ 215 513

web: www.muzejsarajevo.ba

Radno vrijeme:

15.04-15.10. od 10h do 18h, Subota od 10-15h

15.10-15.04. od 10h do 16h, Subota od 10h do 15h